Jedno od najčešćih pitanja putnika koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema Hrvatskoj odnosi se na domaću hranu. Mnogi u automobil ponesu komad domaćeg sira, kajmak, vrhnje, maslac ili druge mliječne proizvode vjerujući da mala količina namijenjena porodici ili ličnoj potrošnji ne predstavlja problem. Međutim, kada je riječ o prelasku vanjske granice Evropske unije, pravila su mnogo stroža.
Za putnika koji iz Bosne i Hercegovine ulazi u Hrvatsku odgovor je jasan: obični sir, mlijeko i mliječni proizvodi iz BiH ne mogu se unositi u Evropsku uniju u osobnoj prtljazi samo zato što su namijenjeni za ličnu potrošnju.
Hrvatska Carinska uprava u svojim aktuelnim uputama Bosnu i Hercegovinu izričito navodi među trećim zemljama, zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom, Kosovom i drugim državama izvan Evropske unije, za koje kod mesa, mlijeka i njihovih proizvoda stoji oznaka da unos nije dopušten.
Isto pravilo proizlazi iz evropskih propisa. Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/2122 uređuje male osobne pošiljke proizvoda životinjskog porijekla koje putnici unose iz trećih zemalja. Prema pravilima koja su na snazi, meso, mlijeko i njihovi proizvodi mogu se u okviru posebnog režima unositi iz Farskih otoka i Grenlanda do propisanih količina, dok takva mogućnost za obične mliječne proizvode koje putnik donosi iz Bosne i Hercegovine ne postoji.
To znači da pravilo nije „do jednog kilograma“, „do dva kilograma“ ili „jedan kolut sira po osobi“. Za domaći sir koji putnik nosi iz BiH prema Hrvatskoj nema takvog dopuštenog limita u osobnoj prtljazi. Čak i manji komad domaćeg sira namijenjen rodbini ili vlastitoj potrošnji spada među mliječne proizvode čiji unos iz BiH prema ovom režimu nije dopušten.
Zabrana se ne odnosi samo na domaći sir. Hrvatska Carinska uprava među primjerima mliječnih proizvoda navodi sir, vrhnje i maslac, dok se pravilo odnosi i na druge proizvode od mlijeka. Sličan režim vrijedi za meso i mesne proizvode.
Razlog ovakvih pravila nije klasična carina niti vrijednost proizvoda. Riječ je prvenstveno o zaštiti zdravlja životinja na području Evropske unije i sprečavanju unošenja uzročnika zaraznih bolesti putem proizvoda životinjskog porijekla. Zato činjenica da je sir domaći, proizveden za vlastite potrebe ili da nije kupljen u trgovini ne stvara izuzetak.
Postoje vrlo ograničene posebne kategorije proizvoda. Iz trećih zemalja poput BiH može se, pod propisanim uvjetima, unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu i hrane za dojenčad te određene posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga. Takvi proizvodi moraju ispunjavati dodatne uvjete, uključujući odgovarajuće pakovanje i činjenicu da prije otvaranja ne zahtijevaju hlađenje. To nije izuzetak koji omogućava unos običnog sira, kajmaka ili drugih standardnih mliječnih proizvoda.
Kontrole se mogu obavljati na graničnim prijelazima, a evropski propisi nalažu da proizvodi životinjskog porijekla koji ne ispunjavaju uslove budu predani radi službenog zbrinjavanja. Neprijavljivanje zabranjenih proizvoda može dovesti i do sankcija. Delegirana uredba EU izričito upozorava da neprijavljivanje proizvoda koji ne zadovoljavaju pravila može rezultirati novčanom kaznom, a u odgovarajućim slučajevima i ozbiljnijim postupkom.
Hrvatska Carinska uprava navodi da carinski službenici na graničnim prijelazima provode službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji se nalaze u osobnoj prtljazi putnika. Ako se pronađe sir ili drugi mliječni proizvod čiji unos iz BiH nije dopušten, činjenica da je riječ o nekoliko stotina grama i da proizvod nije namijenjen prodaji ne mijenja osnovno pravilo zabrane.
Drugačija pravila vrijede kada se mliječni proizvodi prenose između država članica Evropske unije ili dolaze iz pojedinih država za koje evropski propisi predviđaju poseban režim. Zbog toga iskustvo putnika koji je sir bez problema nosio, primjerice, iz Slovenije u Hrvatsku ne može biti mjerilo za putovanje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku.
