Putnici koji prelaze granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske često se pitaju koliko daleko carinski službenik smije ići prilikom kontrole automobila i prtljage. Može li otvoriti kofere, pregledati pretince u automobilu, tražiti da se isprazne džepovi ili čak rastaviti određeni dio vozila? Hrvatski i evropski propisi carinskim službenicima daju prilično široke ovlasti, ali te ovlasti ipak nisu neograničene.
Na hrvatskoj strani granice primjenjuju se, između ostalog, Carinski zakonik Unije i hrvatski Zakon o carinskoj službi. Član 46. Carinskog zakonika Unije propisuje da carinska tijela mogu provesti carinske kontrole koje smatraju potrebnim, a one mogu uključivati pregled robe, provjeru dokumenata, pregled prijevoznih sredstava, prtljage i drugih stvari koje osoba nosi sa sobom.
To u praksi znači da carinik može tražiti da otvorite gepek automobila, kofer, torbu, kutiju ili drugi prostor u kojem se može nalaziti roba. Hrvatski Zakon o carinskoj službi izričito navodi ovlasti pregleda robe te praćenja, zaustavljanja, pregleda i pretrage prometnih sredstava. Osoba koja upravlja vozilom dužna je zaustaviti se na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika, dati potrebne podatke i pokazati robu koju prevozi.
Zakon pravi razliku između običnog pregleda automobila i detaljnije pretrage. Pregled vozila obuhvata prostor vozila i stvari koje se u njemu nalaze. Ako se tokom takvog pregleda pojave osnove sumnje da su prekršeni propisi iz nadležnosti Carinske uprave, službenik može pretražiti sve dijelove vozila. Zakon dopušta čak i korištenje tehničkih pomagala te rastavljanje pojedinih dijelova automobila kada je to potrebno za pretragu.
Važna zaštita za putnika postoji ako se nakon takvog rastavljanja utvrdi da nije bilo kršenja propisa. Zakon propisuje da se vozilo tada mora vratiti u prvobitno stanje, a o izvršenoj pretrazi i rastavljanju mora se sastaviti zapisnik.
Carinski službenik može pregledati i samu osobu. Prema Zakonu o carinskoj službi, pregled obuhvata stvari koje osoba nosi na tijelu ili uza sebe kako bi se utvrdilo posjeduje li nešto što može biti predmet prekršaja ili drugog nezakonitog postupanja iz nadležnosti Carinske uprave. Takav pregled u pravilu obavlja službenik istog spola. Kod maloljetnika se pregled obavlja u prisustvu roditelja ili skrbnika, odnosno u određenim slučajevima stručne osobe nadležnog tijela.
Ako postoji sumnja da je predmet prekršaja ili kaznenog djela skriven u tijelu osobe, situacija je još preciznije uređena. Hrvatski zakon propisuje da se tjelesna pretraga u takvom slučaju povjerava liječniku javne zdravstvene službe. Dakle, carinik nema neograničeno pravo samostalno provoditi invazivnu tjelesnu pretragu putnika.
Carina također može pregledati dokumentaciju i provjeravati vjerodostojnost isprava, identitet osoba, status robe i podatke povezane s carinskim postupkom. Ako je potrebno radi provođenja nadzora, službenik može privremeno ograničiti kretanje ili zadržati osobu. Prema hrvatskom zakonu, zadržavanje na mjestu nadzora ne smije trajati duže nego što je potrebno za ostvarenje cilja kontrole, a propisana je i krajnja granica od šest sati prije uključivanja drugih nadležnih tijela prema zakonskoj proceduri.
Posebno pitanje je mobilni telefon. Telefon kao fizički predmet može biti dio prtljage odnosno robe koja se nalazi kod putnika, ali treba razlikovati pregled samog uređaja od neograničenog pristupa njegovom digitalnom sadržaju. Zakon o carinskoj službi među redovnim carinskim ovlastima navodi pregled robe, dokumentacije, osoba i vozila, ali ne daje opću i neograničenu ovlast da se svakom putniku samo zbog prelaska granice pregledavaju privatne poruke, fotografije, elektronska pošta i drugi digitalni sadržaji.
Za zahvate u takvu privatnost mora postojati odgovarajuća pravna osnova i moraju se poštovati druga zakonska i ustavna prava.
Carinik također ne može svoje ovlasti primjenjivati proizvoljno. Zakon izričito nalaže poštovanje dostojanstva, ugleda i časti osobe te zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Svaka primijenjena ovlast mora biti razmjerna razlogu zbog kojeg se poduzima, a između više mogućih mjera službenik treba primijeniti onu kojom se cilj može ostvariti u najkraćem vremenu i s najmanje štetnih posljedica.
Zato zahtjev carinika da otvorite gepek, torbu ili kofer na graničnom prijelazu nije sam po sebi prekoračenje ovlasti. Jednako tako, ako postoje zakonski razlozi, može uslijediti znatno detaljnija kontrola vozila i robe. Međutim, činjenica da carina ima široke kontrolne ovlasti ne znači da na granici prestaju važiti pravila o razmjernosti, dostojanstvu osobe, privatnosti i procedurama koje su propisane zakonom.
