Kada se automobil registriran u Bosni i Hercegovini pokvari ili strada u saobraćajnoj nesreći u Hrvatskoj ili Sloveniji, mnogi vozači prvo pozovu vučnu službu iz BiH. Tada se pojavljuje pitanje smije li šlep vozilo iz Bosne i Hercegovine uopće preći granicu, preuzeti pokvareni automobil u državi članici Evropske unije i vratiti ga u BiH.
Takav prijevoz je moguć, a međunarodni sporazumi koje je Bosna i Hercegovina zaključila s Hrvatskom i Slovenijom posebno prepoznaju prijevoz oštećenih i pokvarenih vozila.
Kod Hrvatske je pravilo vrlo konkretno. Ugovor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o međunarodnom cestovnom prijevozu u članu 12. navodi vrste prijevoza za koje nije potrebna klasična bilateralna transportna dozvola. Među njima je izričito naveden prijevoz oštećenih vozila ili vozila koja se moraju popraviti, kao i vožnja popravljenog vozila. Izuzeće obuhvata i s takvim prijevozom povezane prazne vožnje.
To je posebno važno kada, primjerice, vučna služba iz BiH praznim šlep vozilom ulazi u Hrvatsku kako bi preuzela automobil koji se pokvario ili stradao u nesreći i zatim ga odvezla u Bosnu i Hercegovinu. Sama činjenica da šlep vozilo dolazi prazno iz BiH i vraća se s oštećenim automobilom ne znači automatski da prijevoznik mora imati standardnu bilateralnu dozvolu koja se traži za obični međunarodni prijevoz tereta.
Međutim, izuzeće od transportne dozvole ne znači da vučna služba može doći bez dokumentacije. Isti sporazum propisuje da posada vozila kod takvih prijevoza mora imati isprave i drugu dokumentaciju iz kojih se može nesumnjivo utvrditi da se zaista radi o prijevozu koji je oslobođen dozvole.
U praksi je zato važno da postoji vjerodostojan trag da je automobil pokvaren ili oštećen i da je vučna služba pozvana upravo radi njegovog preuzimanja. Dokumentacija može obuhvatiti podatke o vozilu i vlasniku, nalog ili dokaz o angažiranju vučne službe, dokumentaciju povezanu s kvarom ili saobraćajnom nesrećom kada ona postoji te druge isprave potrebne za vozilo, vozača i samog prijevoznika.
Vrlo slično pravilo postoji i između Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sporazum između Vlade Republike Slovenije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o prijevozu osoba i stvari u međunarodnom cestovnom prometu propisuje da prijevoznici u pravilu obavljaju prijevoz na osnovu dozvola, ali član 13. navodi izuzetke. Među njima se izričito nalazi prijevoz oštećenog motornog vozila i njegove prikolice.
Slovensko-bosanskohercegovački sporazum također oslobađa od dozvole određene prazne vožnje povezane s pokvarenim vozilom. Propisano je i da vozačko osoblje mora imati isprave i dokumentaciju iz kojih se može nedvosmisleno utvrditi da se radi upravo o jednoj od kategorija prijevoza oslobođenih dozvole.
Postoji, međutim, važna granica koju prijevoznici ne bi trebali zanemariti. I hrvatski i slovenski režim razlikuju međunarodni prijevoz od kabotaže. Slovenski sporazum izričito navodi da prijevoznici jedne ugovorne strane nisu ovlašteni obavljati prijevoz stvari između dvije tačke isključivo na teritoriji druge države bez posebnog odobrenja.
Drugim riječima, jedno je kada šlep služba iz BiH uđe u Sloveniju, preuzme pokvareni automobil i odveze ga prema Bosni i Hercegovini, a drugo bi bilo da prijevoznik iz BiH obavlja obične domaće vuče između dvije lokacije unutar Slovenije. Izuzeće za pokvareno vozilo ne treba tumačiti kao opću dozvolu bosanskohercegovačkoj firmi za pružanje domaćih usluga vuče na teritoriji druge države.
Slično vrijedi i za Hrvatsku. Prijevoznik mora biti ovlašten za djelatnost koju obavlja, vozilo mora ispunjavati tehničke i saobraćajne propise, a vozač mora imati potrebne dokumente. Ako dimenzije, masa ili osovinsko opterećenje šlep vozila s natovarenim automobilom prelaze dozvoljene vrijednosti, mogu se primjenjivati dodatna pravila i zahtjev za posebnom dozvolom. Hrvatsko-bosanskohercegovački sporazum izričito ostavlja mogućnost zahtijevanja posebnih dozvola za vozila koja prekoračuju dopuštene mase, dimenzije ili osovinska opterećenja.
Važna je i registracija automobila koji se vraća. Ako se radi o vozilu registriranom u BiH koje se nakon kvara ili saobraćajne nesreće vraća u BiH, situacija je drugačija od slučaja u kojem se iz Hrvatske ili Slovenije prevozi vozilo registrirano u EU koje se kupuje, uvozi ili trajno doprema u BiH. U drugom slučaju mogu nastati posebne carinske obaveze i postupak uvoza vozila, nezavisno od toga što se automobil fizički prevozi na šlep vozilu.
Zato vozač čiji se automobil registriran u BiH pokvari u Hrvatskoj ili Sloveniji može angažirati odgovarajuću vučnu službu iz Bosne i Hercegovine. Bilateralni propisi upravo prijevoz oštećenih i pokvarenih vozila izdvajaju iz uobičajenog sistema transportnih dozvola, ali na granici prijevoznik mora moći dokumentima dokazati zbog čega je ušao u drugu državu i koje vozilo preuzima.
