Hrvatska nastavlja prilagođavati zakonodavni okvir sve većem broju stranih radnika koji dolaze na njeno tržište rada. Nove izmjene propisa donose dodatne obaveze za poslodavce, ali i promjene koje bi trebale olakšati dugoročnije zapošljavanje radnika iz zemalja izvan Evropske unije.

O novim pravilima raspravljalo se na seminaru održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje se okupilo oko 140 predstavnika kompanija, institucija i agencija za zapošljavanje. Fokus je bio na novostima koje su stupile na snagu kroz izmjene Zakona o strancima i Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja.

Prema novim pravilima, poslodavci će imati dodatne obaveze kada je riječ o smještaju stranih radnika, elektronskoj komunikaciji s nadležnim institucijama te postupnoj integraciji radnika u hrvatsko društvo. Posebna pažnja posvećena je učenju hrvatskog jezika, koji će za određene kategorije stranih radnika postati važan dio procesa integracije.

Iz Hrvatske gospodarske komore ističu da je poznavanje jezika ključno za uspješnu integraciju radnika i njihovo dugoročno uključivanje na tržište rada. Smatraju kako radnici koji razumiju jezik i sistem lakše pronalaze svoje mjesto u radnom okruženju te postaju stabilniji i produktivniji zaposlenici.

Jedna od značajnijih novosti odnosi se na sezonske radnike. Sezonske dozvole za boravak i rad ubuduće će se moći izdavati na period do tri godine, što bi trebalo pomoći poslodavcima da zadrže kvalitetnu radnu snagu i smanje administrativne prepreke.

Promjene se odnose i na poslodavce koji krše propise. Period tokom kojeg će se nalaziti na takozvanoj crnoj listi skraćen je sa šest godina na jednu godinu. U tom vremenu neće moći dobivati nove dozvole za zapošljavanje stranih radnika, ali već izdane dozvole neće automatski biti ukidane.

Podaci pokazuju koliko je hrvatsko tržište rada postalo zavisno od stranih radnika. Samo u prvih pet mjeseci ove godine izdano je više od 80.000 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola odnosi se na sektor turizma i ugostiteljstva, građevinarstvo, industriju, promet i trgovinu, djelatnosti koje već godinama imaju ozbiljan nedostatak domaće radne snage.

Više od 32.000 dozvola izdano je za nova zapošljavanja, dok je gotovo jednak broj odobren za produženje postojećih radnih dozvola. To pokazuje da strani radnici više nisu privremeno rješenje za pojedine sezone, nego sve važniji dio hrvatskog tržišta rada i poslovnog planiranja velikog broja kompanija.