Nakon više od sedam godina radova konačno otvorenje
Nakon višegodišnje gradnje i brojnih izazova, danas je za saobraćaj otvorena nova cijev tunela Karavanke, jednog od najvažnijih putnih pravaca koji povezuje Sloveniju i Austriju. Radovi su trajali više od sedam godina, a dodatno su ih usporile komplikovane hidrogeološke prilike na slovenskoj strani, kao i kašnjenja u izvođenju pojedinih faza projekta.
Otvaranjem nove cijevi počinje i postepena reorganizacija saobraćaja kroz tunel, što će u narednom periodu značajno utjecati na protok vozila.
Privremeni režim saobraćaja – važno za vozače
Već danas saobraćaj iz pravca Slovenije prema Austriji preusmjerava se kroz novu cijev, dok će se u suprotnom smjeru još oko sedam dana koristiti postojeća cijev. Ovakva odluka donesena je kako bi se spriječilo stvaranje dima u tunelu zbog eventualnih ostataka prašine nakon završetka radova.
Nakon stabilizacije uslova, promet će biti omogućen u oba smjera, a zatim slijedi nova faza – potpuna obnova stare cijevi tunela.
Kraj radova planiran 2029. godine
Kompletan projekat, koji uključuje izgradnju nove i rekonstrukciju stare cijevi, trebao bi biti završen sredinom 2029. godine. Tada će tunel Karavanke konačno dobiti puni autoputni profil.
Za vozače iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i regiona, ovo predstavlja jednu od ključnih promjena na ruti prema Austriji i Njemačkoj.
Impresivne brojke i ulaganja
Nova tunelska cijev duga je tačno 7.948 metara, od čega se 4.402 metra nalazi u Austriji, a 3.546 metara u Sloveniji. Posebno je važno naglasiti da su na svakih 330 metara izgrađeni sigurnosni prolazi koji povezuju obje cijevi i omogućavaju brzu evakuaciju u slučaju nesreće.
Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 570 miliona eura, a realizuju ga austrijski ASFINAG i slovenski DARS.
Napredna tehnologija i sigurnost na prvom mjestu
Po završetku radova, obje cijevi bit će opremljene najmodernijim sistemima, uključujući ventilaciju, rasvjetu, videonadzor i naprednu sigurnosnu opremu. Poseban akcenat stavljen je na mogućnost brze promjene režima saobraćaja u slučaju nesreće – čak u roku od nekoliko minuta.
Na ulazima u tunel bit će postavljeni i sistemi pokretnih betonskih barijera koji omogućavaju fleksibilno upravljanje prometom.
Zanimljiv detalj: voda i struja iz tunela
Ovaj projekat donosi i zanimljiva tehnička rješenja. Kroz tunel su postavljene cijevi od nehrđajućeg čelika kojima će se transportovati pitka voda. S druge strane, austrijska strana koristi planinsku vodu iz tunela za proizvodnju električne energije.
Na sjevernoj strani već je izgrađena mala hidroelektrana snage 69 kW koja godišnje proizvodi više od 500 MWh električne energije, a koja se koristi direktno za rad tunela.
Dodatna ulaganja u infrastrukturu
Paralelno s ovim projektom, planirana je i izgradnja nove naplatne stanice Podrožca (Rosenbach), čiji se završetak očekuje krajem 2027. godine. Ova modernizacija dodatno će unaprijediti protok vozila i smanjiti zadržavanja na jednoj od najfrekventnijih tačaka.
