Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature nanijele su ogromnu štetu poljoprivredi širom Bosne i Hercegovine. Na pojedinim nezaštićenim površinama procjenjuje se da bi prinos mogao biti manji između 70 i 90 posto, dok proizvođači upozoravaju da bi posljedice uskoro mogli osjetiti i građani kroz više cijene hrane.
Najveći udar pretrpio je kukuruz. Na njivama u Semberiji, Posavini, Lijevče polju, ali i drugim dijelovima zemlje, biljke su ostale zakržljale, a na brojnim parcelama klipovi nisu ni potpuno formirani. Problemi su zabilježeni i na soji, suncokretu, povrću i voću.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Željko Stanić za Deutsche Welle opisuje situaciju kao izuzetno tešku. Uz uništene usjeve, proizvođače dodatno pogađaju visoke cijene goriva i ostali troškovi proizvodnje.
„Gorivo je otišlo na 3,5 marke, suša je uništila sve, nemamo šta da očekujemo“, rekao je Stanić za DW, navodeći da poljoprivrednici bez konkretnije pomoći teško mogu nadoknaditi pretrpljene gubitke.
Problemi se više ne završavaju na njivama
Posebna opasnost sada prijeti stočarstvu. Kukuruz i soja predstavljaju važnu osnovu za proizvodnju stočne hrane, pa slabiji prinos znači manje silaže i skuplju ishranu goveda, svinja i peradi.
Poljoprivrednici upozoravaju da bi pojedini stočari zbog nedostatka hrane mogli biti prisiljeni smanjivati broj grla. Time se posljedice suše mogu prenijeti i na proizvodnju mlijeka i mesa.
Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH potvrdio je da su posebno pogođeni kukuruz, voće i povrće, ali i sama stoka zbog ekstremnih temperatura.
Slične procjene stižu i iz drugih dijelova BiH. U Vogošći su poljoprivrednici ranije naveli da je ove godine proizvedeno između 40 i 50 posto manje trave za ishranu stoke, dok se kukuruz počeo sušiti prije formiranja klipa.
Voćari: Najteža godina u posljednjih 25 godina
Posljedice nisu zaobišle ni voćnjake.
Raif Čolić, veliki proizvođač šljiva iz gradačačkog kraja, za DW je izjavio da u 25 godina koliko se bavi voćarstvom ne pamti težu godinu.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoje Dojčinović upozorava da su prinosi izrazito loši, posebno kod kruške, gdje prve klase gotovo da nema, dok su jabuke ostale sitnije.
Stručnjaci potvrđuju da je stanje znatno bolje na površinama koje imaju mogućnost navodnjavanja, što ponovo otvara pitanje dugoročnih ulaganja u sisteme za navodnjavanje u BiH.
Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode
Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH još 14. augusta zatražilo je od kantonalnih vlada da zbog posljedica suše što prije proglase stanje elementarne nepogode.
U međuvremenu je napravljen i prvi korak na federalnom nivou.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić sastao se 20. augusta s rukovodstvom Federalne uprave civilne zaštite. Nakon sastanka Ministarstvo je najavilo da će Federalnoj upravi i Federalnom štabu civilne zaštite uputiti zahtjev da razmotre proglašenje elementarne nepogode na području Federacije BiH.
Razgovarano je i o ubrzavanju postupka procjene i evidentiranja šteta kako bi se preciznije utvrdilo koliko su poljoprivrednici izgubili.
Problem je što procedura u Federaciji BiH počinje na lokalnom nivou. Prema ranijem pojašnjenju ministra Hrnjića, lokalne zajednice prvo procjenjuju stanje i proglašavaju prirodnu nesreću, nakon čega postupak može ići prema kantonalnom i federalnom nivou.
Moguće posljedice i na cijene mesa i mlijeka
Jedno od najvećih pitanja za građane jeste hoće li se ovogodišnja suša odraziti na cijene hrane.
Profesor Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda, ranije je upozorio da bi poremećaji u proizvodnji žitarica važnih za stočarstvo mogli dovesti do poskupljenja s odgodom od tri do šest mjeseci.
Manjak domaćeg kukuruza i druge stočne hrane povećava potrebu za kupovinom ili uvozom, što podiže troškove proizvođača. Ti troškovi mogu se kasnije prenijeti na cijene mesa, mlijeka i drugih proizvoda.
Problem ove godine dodatno pokazuje koliko je bh. poljoprivreda zavisna od vremenskih prilika. Na velikom dijelu površina proizvodnja se i dalje oslanja gotovo isključivo na padavine, dok su sistemi navodnjavanja ograničeni.
Ako se procjene o gubicima do 70 ili 90 posto na najteže pogođenim parcelama potvrde nakon završetka sezone, 2026. godina mogla bi ostati zapamćena kao jedna od najtežih za domaće poljoprivrednike u posljednjih nekoliko decenija.
