Putnici koji preko Hrvatske ulaze u Evropsku uniju trebaju obratiti pažnju na detalj koji mnogi vjerovatno ne znaju. Kada carinski propisi govore o gotovini, pod tim se ne podrazumijevaju samo euri, konvertibilne marke ili druge novčanice koje se trenutno koriste za plaćanje.

Prema pravilima hrvatske Carinske uprave koja se primjenjuju od 26. marta 2026. godine, gotovinom se smatraju i novčanice i kovanice koje više nisu u opticaju, ali ih je još uvijek moguće zamijeniti preko finansijskih institucija ili centralnih banaka. To znači da određena stara valuta koju putnik čuva kod kuće i dalje može biti relevantna prilikom prelaska granice.

Ključan detalj je mogućnost zamjene. Ako novčanice više nisu sredstvo plaćanja, ali ih nadležna banka ili druga finansijska institucija i dalje prima i mijenja za važeću valutu, njihova vrijednost ulazi u izračun gotovine koju osoba prenosi preko vanjske granice Evropske unije.

Pravila se posebno odnose na putnike koji iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku. Svaka fizička osoba koja prilikom ulaska ili izlaska iz Evropske unije kod sebe ima 10.000 eura ili više, odnosno protuvrijednost tog iznosa, mora gotovinu prijaviti carinskom službeniku. Prenos većeg iznosa nije zabranjen. Zakonska obaveza je da se novac prijavi.

Limit se računa po osobi, a ne po automobilu ili porodici. Evropska komisija navodi da se kod osoba koje putuju zajedno prag od 10.000 eura primjenjuje pojedinačno na svakog putnika. Obaveza se odnosi i na maloljetne osobe, kada prijavu u njihovo ime podnose roditelji ili zakonski zastupnici.

Definicija gotovine mnogo je šira nego što se na prvi pogled čini. Hrvatska Carinska uprava navodi novčanice i kovanice, određene čekove, putničke čekove, zadužnice i novčane naloge bez navedenog korisnika. U definiciju ulaze i zlatne kovanice s najmanje 90 posto zlata te poluge, zrnca ili grumeni s najmanje 99,5 posto zlata. U hrvatskim pravilima navedene su i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima.

Neprijavljivanje većeg iznosa može biti veoma skupo. Važeći hrvatski Zakon o deviznom poslovanju za fizičku osobu koja pri ulasku ili izlasku iz EU ne prijavi 10.000 eura ili više predviđa novčanu kaznu od 660 do 13.260 eura. Ista kazna može se primijeniti ako su u prijavi navedeni netačni ili nepotpuni podaci ili ako osoba novac ne stavi na raspolaganje radi kontrole.

Kod posebno teških slučajeva kazne mogu biti znatno veće. Ako je riječ o 100.000 eura ili više, ako je novac bio skriven ili je prekršaj počinjen na posebno drzak način, fizička osoba može biti kažnjena iznosom do 132.720 eura. Zakon istovremeno propisuje da izrečena kazna za ovu grupu prekršaja mora biti niža od 60 posto neprijavljenog iznosa.

Da se ova pravila stvarno primjenjuju pokazuje i praksa hrvatske Carinske uprave. U julu 2026. godine za neprijavljenih 23.000 eura izrečena je kazna od 6.900 eura, dok je u aprilu državljanki Bosne i Hercegovine zbog neprijavljenog unosa 29.200 eura preko Stare Gradiške izrečena kazna od 8.820 eura.