Bosna i Hercegovina od 1996. godine bilježi kontinuiran odlazak građana koji se odriču bh. državljanstva, a podaci Ministarstva civilnih poslova pokazuju da je taj broj dostigao gotovo 103.000 osoba.
Samo u protekloj godini državljanstva se odreklo oko 1.600 građana, što predstavlja blagi pad u odnosu na ranije godine, ali trend i dalje ostaje zabrinjavajući.
Kako navode iz Ministarstva, građani prilikom podnošenja zahtjeva nisu obavezni navesti razloge, već samo dokazati da imaju zagarantovano državljanstvo druge države. U praksi se najčešće radi o zemljama Evropske unije, među kojima su ranijih godina dominirale Njemačka i Austrija. U neformalnim razgovorima, razlozi se uglavnom odnose na lakše zapošljavanje, pravo na imovinu, sigurniju budućnost te dostupnije obrazovanje.
Sociolozi upozoravaju da su uzroci mnogo dublji. Prema njihovim procjenama, građane, a posebno mlade, na odlazak i odricanje od državljanstva najviše tjeraju politička nestabilnost, ekonomska nesigurnost i loša perspektiva života u BiH. Mladi sve češće žele živjeti u uređenim, stabilnim i predvidivim sistemima, bez stalnih političkih tenzija.
Sličnog su stava i građani Sarajeva i Istočnog Sarajeva, koji kao ključne razloge navode nezaposlenost, niska primanja i nezadovoljstvo radom vlasti. Analitičari upozoravaju da BiH ne gubi samo stanovništvo, već radno sposobne, obrazovane i kvalifikovane ljude, što dugoročno predstavlja ogroman problem koji je teško nadoknaditi.
Dodatno zabrinjava činjenica da se vlasti često sjete dijaspore samo u vrijeme izbora, dok se suštinski ne bave uzrocima masovnog odlaska. Iako se broj odricanja od državljanstva službeno smatra relativno malim, stručnjaci ističu da je stvarni demografski gubitak daleko veći, jer veliki broj državljana BiH već godinama živi van zemlje bez namjere povratka.
