Među putnicima koji iz Bosne i Hercegovine kreću prema Hrvatskoj već godinama se prepričava neobično „pravilo“ prema kojem jedan ili dva sendviča navodno nisu problem, ali treći može donijeti kaznu.
Provjera službenih pravila pokazuje da takvo pravilo zapravo ne postoji. Nigdje nije propisano da su dva sendviča dozvoljena, a da treći predstavlja prekršaj.
Pravo pitanje nije koliko sendviča imate, nego šta se u njima nalazi.
Prema trenutno objavljenim pravilima hrvatske Carinske uprave, kada putnik iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i drugih trećih zemalja ulazi u Hrvatsku, odnosno na područje Evropske unije, nije dopušten unos mesa, mlijeka i njihovih proizvoda u osobnoj prtljazi.
To pravilo zahvata mnogo više proizvoda nego što putnici ponekad pretpostavljaju. Sendvič sa salamom, pršutom, kobasicom, šunkom ili drugim mesnim proizvodom nije dopušten samo zato što je riječ o jednom komadu hrane za put. Isto vrijedi za mliječne proizvode poput određenih sireva kada se na njih primjenjuje zabrana unosa mlijeka i mliječnih proizvoda iz trećih zemalja.
Evropska komisija također izričito navodi da putnici koji iz zemlje izvan EU ulaze na područje Unije ne smiju unositi meso, mlijeko niti njihove proizvode. Razlog nije carinska vrijednost sendviča, nego zaštita zdravlja životinja i sprečavanje unošenja bolesti koje se mogu prenijeti proizvodima životinjskog porijekla.
Zbog toga tvrdnja o „trećem sendviču“ može biti posebno opasna za putnike. Osoba koja povjeruje da prva dva komada nisu problem mogla bi zaključiti da postoji službena tolerancija do određene količine. Takva količinska dozvola za sendviče s mesom ili zabranjenim mliječnim proizvodima ne postoji.
U praksi način postupanja u pojedinačnom slučaju može zavisiti od kontrole, okolnosti i postupanja samog putnika, ali to ne mijenja propis. Činjenica da je neko ranije prošao granicu sa sendvičem bez problema ne znači da je njegov unos bio zakonski dopušten niti da će drugi putnik proći jednako.
Hrvatska Carinska uprava navodi da se proizvodi životinjskog porijekla koji ne ispunjavaju propisane uvjete smatraju nesukladnima te se obavezno oduzimaju radi uništavanja. Posebno je važno da neprijavljivanje takve robe predstavlja kažnjivu radnju za koju je predviđena novčana kazna.
Ne postoji, međutim, službeni „cjenovnik“ prema kojem prvi sendvič košta toliko, drugi toliko, a kazna počinje od trećeg. Visina eventualne kazne zavisi od pravne kvalifikacije prekršaja i okolnosti konkretnog slučaja. Zbog toga tvrdnje da „treći sendvič automatski donosi 500 eura kazne“ ili slični iznosi ne predstavljaju precizan opis propisa.
Nije zabranjena ni sva hrana koju putnik nosi. Hrvatska carina navodi da se, pod propisanim uvjetima, mogu unositi kruh, određeni kolači, keksi, vafli, tostirani proizvodi i određene druge namirnice koje zadovoljavaju propisane uvjete. Za pojedine druge proizvode životinjskog porijekla postoje posebni limiti. Tako se, primjerice, med, jaja i proizvodi od jaja mogu unositi do ukupno dva kilograma po osobi, dok je za određene proizvode ribarstva granica do 20 kilograma po osobi.
Posebna iznimka postoji i za mlijeko u prahu za dojenčad, hranu za dojenčad te posebnu hranu potrebnu iz medicinskih razloga. Za putnike koji dolaze iz trećih zemalja dopuštena količina je do dva kilograma po osobi, uz propisane uvjete vezane uz pakovanje i čuvanje proizvoda.
Zanimljiv je upravo primjer običnog sendviča. Kruh sam po sebi nije problem, ali ono što se stavi između dvije kriške može potpuno promijeniti njegov status na granici. Sendvič s pekmezom ili drugim dopuštenim sastojcima nije isto što i sendvič sa suhim mesom, salamom ili drugim proizvodom čiji je unos zabranjen.
Putnicima je zato korisnije zapamtiti jedno pravilo nego brojati sendviče: pri ulasku iz BiH u Hrvatsku nema propisana „dva komada bez kazne“. Ako sendvič sadrži proizvod čiji je unos iz treće zemlje zabranjen, problem može postojati već kod prvog, dok treći sendvič nema nikakav poseban pravni status.
