Hrvatska ove godine bilježi osjetan pad broja izdanih dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja srpnja izdano je oko 106.000 dozvola, što je približno 9.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine i čak 25.000 manje nego rekordne 2024. godine.

Od ukupnog broja, 41.716 dozvola izdano je za novo zapošljavanje, 41.388 za produženje postojećih dozvola, dok su 23.291 dozvolu dobili sezonski radnici, piše Glas Istre.

Najveća promjena ove godine vidi se kod radnika iz Nepala. U prvih sedam mjeseci izdano im je oko 14.500 dozvola, približno 6.000 manje nego prošle godine. Time su Nepalci s drugog pali na četvrto mjesto prema broju izdanih radnih dozvola.

Suprotan trend bilježe radnici s Filipina. Njima je izdano oko 15.700 dozvola, približno 5.000 više nego u istom razdoblju prošle godine, čime su postali treća najbrojnija skupina stranih radnika u Hrvatskoj.

Na prvom mjestu i dalje su državljani Bosne i Hercegovine, kojima je izdano gotovo 20.000 dozvola za boravak i rad. Slijede radnici iz Srbije s približno 18.000 dozvola, zatim Filipini s oko 15.700 i Nepal s približno 14.500.

Radnicima iz Sjeverne Makedonije izdano je nešto manje od 10.000 dozvola, državljanima Indije oko 6.000, Uzbekistana oko 4.500, Kosova 3.800, Egipta oko 2.000, dok je za državljane Albanije izdano približno 1.800 dozvola.

Pad u odnosu na prošlu godinu, osim kod Nepalaca, zabilježen je i kod radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Indije, Bangladeša i Egipta.

Posebno je zanimljiva situacija u građevinarstvu, gdje se broj stranih radnika posljednjih godina snažno smanjuje. U prvih sedam mjeseci 2024. godine izdano je oko 44.000 radnih dozvola za rad u ovom sektoru. Prošle godine broj je pao na oko 33.000, dok ih je ove godine izdano svega oko 27.000.

Potpuno drugačija situacija je u turizmu i ugostiteljstvu. U tim djelatnostima ove je godine izdano oko 43.700 radnih dozvola, približno 2.000 više nego prošle godine i samo oko 400 manje nego rekordne 2024.

Podaci tako pokazuju da Hrvatska i dalje snažno ovisi o stranoj radnoj snazi, ali se struktura radnika ubrzano mijenja. Dok broj zaposlenih iz pojedinih tradicionalnih zemalja porijekla pada, radnici s Filipina zauzimaju sve značajnije mjesto na hrvatskom tržištu rada.