Odlazak u Bosnu i Hercegovinu tokom bolovanja nije svuda automatski zabranjen, ali može ugroziti pravo na naknadu, a u ozbiljnijim slučajevima otvoriti i pitanje odgovornosti prema poslodavcu. Pravila zavise od države u kojoj je radnik osiguran, izvora naknade, ljekarskih uputa i toga je li prije puta pribavljeno potrebno odobrenje.

U Njemačkoj ne postoji opća zabrana svakog putovanja tokom privremene nesposobnosti za rad. Bolovanje ne znači da osoba mora neprekidno biti u stanu, ali mora izbjegavati ponašanje koje može usporiti oporavak. Njemački Savezni radni sud naglašava da je tokom bolovanja fokus na ozdravljenju i vraćanju radne sposobnosti, pa ponašanje protivno oporavku može predstavljati povredu radnih obaveza. Sam odlazak u BiH, međutim, nije automatski razlog za otkaz i svaki slučaj zavisi od dijagnoze, ljekarskih uputa i ponašanja radnika.

Posebno pravilo vrijedi za osobu koja u Njemačkoj prima Krankengeld od zdravstvenog osiguranja. Njemački zakon propisuje da pravo na Krankengeld tokom boravka u inostranstvu ne miruje ako je osoba nakon nastanka nesposobnosti za rad otputovala uz saglasnost svoje Krankenkasse. Zato je od zdravstvenog osiguranja potrebno unaprijed zatražiti odobrenje za boravak u BiH i sačuvati dokaz o datoj saglasnosti. Mišljenje ljekara da putovanje neće štetiti može biti važan prilog, ali ne zamjenjuje saglasnost osiguranja.

Ako radnik još prima nastavak plate od poslodavca, a ne Krankengeld, pravilo o saglasnosti Krankenkasse ne primjenjuje se na isti način kao kod korisnika novčane naknade. Ipak, radnik i dalje mora poštovati terapiju i ne smije svojim ponašanjem produžavati bolest. Ako poslodavac ima opravdane sumnje u radnu nesposobnost, može od zdravstvenog osiguranja zatražiti provjeru putem Medicinske službe.

U Austriji su pravila izričitija. Osoba na bolovanju mora poštovati ljekarske naredbe, uključujući propisano mirovanje, vrijeme dozvoljenog izlaska i terapiju. Ako tokom bolovanja mijenja mjesto boravka unutar Austrije, novu adresu mora unaprijed prijaviti Austrijskom fondu zdravstvenog osiguranja, odnosno ÖGK-u. Za napuštanje Austrije potrebno je prethodno dobiti saglasnost ÖGK-a. Zahtjev se može podnijeti lično ili poštom nadležnoj službi.

To znači da usmeno odobrenje ljekara samo po sebi nije dovoljno za odlazak u BiH. Ljekar procjenjuje zdravstvenu stranu putovanja, dok ÖGK odlučuje o promjeni mjesta boravka u inostranstvo. Ako osoba ode bez prethodne saglasnosti ili ne poštuje propisani režim, moguće su sankcije koje mogu uključivati i ukidanje Krankengelda.

Bolovanje u Austriji ne pruža apsolutnu zaštitu od redovnog otkaza. Poslodavac može otkazati ugovor i dok je radnik na bolovanju, ali mora poštovati iste otkazne rokove i druge zakonske uslove koji vrijede i inače. To ipak ne znači da svaki neodobreni put automatski završava otkazom; posljedice zavise od okolnosti, težine povrede i postupka koji poslodavac provede.

U Sloveniji je odlazak u inostranstvo tokom bolovanja u pravilu zabranjen. Odobrenje može dati isključivo imenovani ljekar ZZZS-a ili zdravstvena komisija, i to posebnom odlukom. Lični ljekar može poslati prijedlog, ali ne donosi konačnu odluku o putovanju u drugu državu.

Odlazak može biti odobren samo ako neće negativno utjecati na zdravstveno stanje i ako postoji liječenje u inostranstvu ili drugi opravdani lični razlog. Kao primjeri opravdanih razloga navode se smrt u porodici, bolest bliskog člana porodice, potreba za njegom i pomoći ili hitan administrativni postupak koji se ne može obaviti preko druge osobe. Korištenje godišnjeg odmora ili obična privatna posjeta nisu opravdani razlozi za odobrenje puta.

Zahtjev se mora podnijeti najkasnije prije odlaska, dok ZZZS preporučuje da se to učini najmanje 14 dana ranije ili čim potreba za putovanjem postane poznata. Imenovani ljekar treba donijeti odluku u roku od osam kalendarskih dana. Ako radnik otputuje prije nego što primi odluku, sam preuzima rizik da zahtjev naknadno bude odbijen.

Važan izuzetak odnosi se na osiguranu osobu koja u Sloveniji nema prijavljeno ni stalno ni privremeno prebivalište. Takvoj osobi nije potrebna posebna saglasnost za odlazak u državu u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Ako želi putovati u neku drugu državu, odobrenje je ponovo potrebno. Izuzetak se zato ne odnosi na osobu koja ima prijavljeno privremeno ili stalno prebivalište u Sloveniji.

Slovenija od kraja decembra 2025. primjenjuje preciznija pravila o oduzimanju naknade. Kod prve utvrđene povrede pisanih uputa tokom petogodišnjeg perioda naknada se ne oduzima, ali ZZZS izdaje odluku i evidentira prekršaj. Ako osoba u istom petogodišnjem periodu ponovi povredu, može izgubiti neto naknadu od dana kada je novo kršenje utvrđeno do završetka bolovanja, ali najduže za 30 dana.

Ova olakšica za prvi slučaj ne odnosi se na obavljanje plaćenog rada tokom bolovanja. Kada se utvrdi da je osoba obavljala djelatnost radi zarade, pravo na neto naknadu može izgubiti od dana utvrđenog kršenja do završetka bolovanja, najduže 30 dana.

Slovenski Zakon o radnim odnosima omogućava poslodavcu da pokrene postupak izvanrednog otkaza ako radnik tokom bolovanja ne poštuje upute nadležnog ljekara, obavlja plaćeni posao ili bez potrebnog odobrenja napusti mjesto boravka. Otkaz nije automatska posljedica svakog kršenja, nego poslodavac mora dokazati razlog i provesti propisani postupak.

Najsigurnije je prije odlaska pribaviti odluku nadležnog organa u pisanom obliku. U Njemačkoj je saglasnost Krankenkasse posebno važna kada se prima Krankengeld, u Austriji se prije napuštanja zemlje traži odobrenje ÖGK-a, dok u Sloveniji putovanje mora odobriti imenovani ljekar ili zdravstvena komisija, osim jasno propisanog izuzetka za osobe bez prebivališta u Sloveniji koje odlaze u državu svog prebivališta.