Pitanje može li slovenski Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije (ZZZS) provjeriti je li osoba tokom bolovanja napustila Sloveniju sve je češće među radnicima iz Bosne i Hercegovine i drugih država regije koji žive i rade u Sloveniji. Jedna čitateljica portala GPMaljevac.COM pitala nas je može li ZZZS, samo na osnovu podataka iz pasoša, provjeriti da je tokom određenog razdoblja napuštala državu.

Provjerili smo službene informacije ZZZS-a, slovenske policije i pravila koja vrijede u 2026. godini. Najkraći odgovor glasi: iz javno dostupnih podataka ne proizlazi da ZZZS ima sistem u kojem jednostavnim unosom broja pasoša može pregledati sve ulaske i izlaske određene osobe iz Slovenije. Međutim, to nikako ne znači da se nedopušten odlazak u inozemstvo tokom bolovanja ne može utvrditi.

Šta ZZZS vidi tokom kontrole bolovanja?

ZZZS službeno provodi takozvani laički nadzor nad ponašanjem osiguranika tokom privremene nesposobnosti za rad. Zavod navodi da tokom takvog nadzora provjerava poštuje li osigurana osoba režim koji joj je odredio liječnik. Ako je određen odmor kod kuće, primjerice, prvenstveno se provjerava nalazi li se osoba zaista na prijavljenoj adresi.

Posebno je zanimljiv službeni dokument ZZZS-a o obradi osobnih podataka tokom laičkog nadzora. U njemu Zavod navodi koje podatke koristi i odakle ih dobiva. Kao interne izvore navodi podatke imenovanih liječnika te podatke iz evidencija obveznog zdravstvenog osiguranja, dok kontrolori imaju uvid i u određene osnovne podatke iz Centralnog registra stanovništva. Kao vanjski izvor navedena je i sama osigurana osoba. U tom dokumentu policijska evidencija prelazaka granice niti EES nisu navedeni kao izvori podataka za laički nadzor.

Drugim riječima, nema osnove za tvrdnju da kontrolor ZZZS-a jednostavno uzme broj pasoša i dobije kompletnu historiju putovanja osobe.

Ali odlazak u inozemstvo tokom bolovanja ima posebna pravila

Ovdje dolazimo do mnogo važnijeg dijela priče. Osoba koja je na bolovanju ne bi trebala polaziti od pitanja može li ZZZS otkriti putovanje, nego od toga smije li uopće putovati.

Prema trenutno važećim pravilima ZZZS-a, za odlazak u drugu državu tokom privremene nesposobnosti za rad nadležan je imenovani liječnik ZZZS-a odnosno zdravstvena komisija. Odlazak u inozemstvo u pravilu nije dopušten bez prethodnog odobrenja.

Iznimka postoji za osobe koje u Sloveniji nemaju ni stalno ni privremeno prebivalište. Primjerice, dnevni migrant koji ima prijavljeno prebivalište u drugoj državi za odlazak u državu svog prebivališta ne treba posebnu dozvolu. Za odlazak u neku treću državu pravilo je drugačije i ponovno je potrebna odluka nadležnog liječnika ili komisije.

ZZZS navodi da se odlazak u inozemstvo može odobriti, između ostalog, zbog liječenja ili drugog opravdanog osobnog razloga, ali zahtjev treba podnijeti prije putovanja.

Šta je s novim EES sistemom i evidencijom pasoša?

Od 10. aprila 2026. EES je u punoj primjeni na vanjskim schengenskim granicama. Za državljane trećih zemalja na koje se sistem primjenjuje elektronski se registriraju ulasci i izlasci, a sistem sadrži i biometrijske podatke.
Međutim, EES nije baza zdravstvenog osiguranja. Slovenska policija navodi da se sistem koristi pri graničnim kontrolama, provjeri zakonitosti boravka, radu nadležnih upravnih i azilnih tijela, izdavanju određenih dozvola i viznim postupcima. ZZZS se među tim korisnicima ne navodi.

Važno je također da EES ne obuhvaća sve državljane BiH koji žive u Sloveniji. Slovenska policija izričito navodi da državljani trećih država koji imaju uređen boravak na području EU nisu obuhvaćeni EES-om na isti način kao osobe koje u Schengen dolaze na kratkotrajni boravak.

Zato ni tvrdnja da se „svaki izlazak vidi preko pasoša“ nije tačna za sve osobe i sve vrste putovanja.

ZZZS ipak može saznati da osoba nije bila kod kuće

Direktan pristup kompletnom popisu prelazaka granice i mogućnost dokazivanja kršenja bolovanja dvije su različite stvari. ZZZS tokom laičkog nadzora može provjeravati nalazi li se osiguranik tamo gdje bi prema određenom režimu trebao biti. Zavod navodi da kod režima odmora kod kuće prvenstveno provjerava prisutnost na adresi, dok se kod drugih režima provjerava i kretanje izvan dopuštenog područja.

Osim toga, poslodavac također može provoditi vlastitu kontrolu bolovanja i poduzimati mjere iz radnog odnosa. ZZZS izričito navodi da poslodavac može provoditi kontrolu i u razdoblju kada naknada ide na teret ZZZS-a.
Zato činjenica da ZZZS nema javno opisanu mogućnost jednostavne provjere „preko pasoša“ nije jamstvo da putovanje neće biti utvrđeno drugim dokazima ili tokom postupka kontrole.

Od 2026. vrijede i nova pravila o kršenju bolovanja

Od 30. decembra 2025. na snazi su nova pravila prema kojima se kršenjem smatra i odlazak u državu koja nije država prebivališta osiguranika bez odobrenja imenovanog liječnika, kada je takvo odobrenje potrebno.

Kod prve utvrđene povrede pisanih uputa o ponašanju naknada se prema sadašnjim pravilima ne oduzima, ali ZZZS donosi odluku i evidentira kršenje. Ako osoba u razdoblju od pet godina ponovno prekrši pravila, može izgubiti pravo na neto naknadu od dana utvrđene nove povrede do završetka bolovanja, najduže 30 dana.

Od 1. jula 2026. liječnici izdaju i elektronske upute o ponašanju tokom bolovanja, takozvani eNR. Osiguranik ih može vidjeti preko zVEM-a, dok poslodavci pristupaju propisanom režimu preko sistema SPOT.

Dakle, na konkretno pitanje naše čitateljice odgovor bi bio: prema službenim informacijama koje smo pronašli, ZZZS nema opisanu mogućnost da samo na osnovu broja pasoša direktno otvori kompletnu evidenciju vaših ulazaka i izlazaka iz Slovenije. No, ako je riječ o bolovanju, odlazak u inozemstvo bez potrebnog odobrenja može predstavljati kršenje pravila, a ZZZS ima zakonske mehanizme nadzora i može pokrenuti postupak ako dobije informacije ili dokaze da se osiguranik nije pridržavao propisanog režima.