Naša čitateljica koja sa svojom brojnom porodicom putuje iz Bosne i Hercegovine na ljetovanje u Hrvatsku obratila nam se s pomalo neobičnim, ali sasvim opravdanim pitanjem: koliko peškira smiju ponijeti preko granice i postoji li ograničenje prilikom ulaska u Evropsku uniju?
Provjerili smo važeća carinska pravila i dobra vijest za sve koji na more nose vlastite peškire jeste da propisima nije određen maksimalan broj komada koji jedna osoba ili porodica smije imati u prtljazi. Hrvatska carinska uprava navodi da se osobnom prtljagom smatraju stvari opravdano potrebne za putovanje i boravak izvan mjesta prebivališta, među kojima su odjeća, obuća, higijenske potrepštine i druge stvari za ličnu upotrebu putnika ili članova njegove porodice, pod uvjetom da se nalaze u razumnoj količini.
To u praksi znači da porodica koja iz BiH putuje na ljetovanje u Hrvatsku može ponijeti peškire za plažu, tuširanje ili djecu bez straha da postoji pravilo poput „dva“ ili „pet peškira po osobi“. Carinski propisi ne određuju takvu brojčanu granicu. Ključno je da količina odgovara broju putnika, trajanju boravka i svrsi putovanja te da ne ostavlja dojam da se roba unosi radi prodaje. Hrvatska Carinska uprava nekomercijalnom robom smatra robu namijenjenu ličnoj upotrebi putnika ili njihove porodice, pri čemu njena priroda i količina ne smiju ukazivati na komercijalni uvoz.
Primjerice, ako šesteročlana porodica ide desetak dana na more i u automobilu ima desetak ili više korištenih peškira različitih veličina, takva količina sama po sebi ne znači kršenje carinskih propisa. Situacija bi mogla izgledati drugačije kada bi putnik prevozio desetine potpuno novih, identičnih i zapakiranih peškira, posebno ako način pakovanja i količina upućuju na mogućnost daljnje prodaje. U takvom slučaju carinski službenik može procjenjivati radi li se zaista o ličnoj prtljazi ili robi komercijalne prirode.
Važno je razlikovati vlastite peškire koji se nose na odmor od nove robe kupljene u BiH koja se trajno unosi u EU. Za ostalu robu nekomercijalne prirode koju putnik iz treće zemlje unosi cestovnim putem vrijedi oslobođenje od carine i PDV-a do ukupne vrijednosti od 300 eura po putniku. Za putnike u zračnom i pomorskom prometu limit je 430 eura, dok je za osobe mlađe od 15 godina 150 eura. Vrijednost jednog predmeta ne može se umjetno podijeliti na više članova porodice kako bi se ostvarilo oslobođenje.
Drugim riječima, vlastiti korišteni peškiri koje porodica nosi na ljetovanje ne tretiraju se isto kao, primjerice, veća količina novih peškira kupljenih radi unošenja u Hrvatsku. Kod ličnih stvari osnovno pravilo nije broj komada, već jesu li one u razumnoj količini i očigledno namijenjene ličnoj upotrebi tokom putovanja.
Kazne mogu postati relevantne tek ako količina i okolnosti pokažu da se zapravo radi o robi koju je trebalo prijaviti carini. Prema važećem hrvatskom Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva Evropske unije, fizička osoba koja ne podnese carinsku deklaraciju za robu komercijalne prirode može, ovisno o okolnostima i pravnoj kvalifikaciji slučaja, biti kažnjena novčanom kaznom od 390 do 13.260 eura.
Zakon predviđa i druge carinske prekršaje povezane s neprijavljivanjem robe ili neprijavljivanjem cjelokupne robe, za koje se fizičkoj osobi može izreći kazna od 260 do 6.630 eura. Te kazne ne znače da će neko biti kažnjen zato što porodica u automobilu ima veći broj peškira za more, već se odnose na situacije u kojima postoji obaveza prijavljivanja robe, a putnik je ne ispuni.
Za porodicu koja iz BiH ide na ljetovanje i nosi peškire koje će koristiti tokom odmora najvažnije je da njihova količina bude razumna u odnosu na broj članova porodice i trajanje boravka. Propis koji kaže koliko tačno peškira smije biti u automobilu prilikom ulaska iz BiH u Hrvatsku ne postoji.
