Jedna naša čitateljica, koja se iz Bosne i Hercegovine sprema na ljetovanje u Hrvatsku, javila nam se s pitanjem koje se ovih dana vrlo često postavlja među putnicima: koliko suhog sira smije ponijeti preko granice? Kaže da je riječ o domaćem siru za vlastite potrebe, a zanimalo ju je postoji li dopuštena količina od jednog, dva ili nekoliko kilograma.

Odgovor je za putnike iz Bosne i Hercegovine prilično jasan, ali mnogima i iznenađujući: ako se u Hrvatsku ulazi iz BiH, u osobnoj prtljazi nije dopušten unos suhog sira. Drugim riječima, za ovu vrstu proizvoda dopuštena količina nije jedan ili dva kilograma, nego praktično nula kilograma.

Razlog je u tome što je sir mliječni proizvod, a pri ulasku iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku putnik istovremeno ulazi iz treće zemlje na područje Europske unije. Pravila Europske unije zabranjuju putnicima koji dolaze iz većine zemalja izvan EU da u osobnoj prtljazi unose meso, mlijeko i njihove proizvode. Europska komisija i u svojim aktualnim informacijama za putnike izričito navodi da se pri dolasku iz zemlje koja nije članica EU ne smiju unositi meso ni mliječni proizvodi.

To znači da činjenica da je sir suh, tvrd, vakuumiran ili proizveden na tradicionalan način ne mijenja osnovno pravilo. I dalje se radi o proizvodu od mlijeka. Isto vrijedi i ako je sir kupljen u registriranoj trgovini i nalazi se u originalnom pakiranju. Pravilo za osobnu prtljagu nije ograničeno samo na domaći sir bez deklaracije, nego se odnosi na mlijeko i mliječne proizvode kao kategoriju proizvoda.

Hrvatska Carinska uprava u svojoj službenoj uputi za nadzor robe u putničkom prometu navodi da iz trećih zemalja u pravilu nije dopušteno unositi meso, mlijeko i njihove proizvode, osim tačno propisanih iznimaka.

Upravo ovdje često nastaje zabuna. Putnici čuju da je dopušten unos dva kilograma određenih proizvoda životinjskog podrijetla pa pretpostave da se to odnosi i na sir. Međutim, ograničenje od dva kilograma ne znači da putnik iz BiH može ponijeti dva kilograma sira. Hrvatska Carinska uprava navodi određene posebne kategorije za koje vrijedi granica od dva kilograma, poput meda, jaja i proizvoda od jaja te određenih drugih proizvoda životinjskog podrijetla. Za mlijeko i klasične mliječne proizvode poput sira ta iznimka ne vrijedi.

Postoji i posebna iznimka za mlijeko u prahu za dojenčad, hranu za dojenčad i posebnu hranu potrebnu iz medicinskih razloga. Kod dolaska iz većine trećih zemalja takvi proizvodi mogu se unositi u ukupnoj količini do dva kilograma po osobi, ali moraju ispunjavati dodatne uvjete, među kojima su odgovarajuće komercijalno pakiranje i činjenica da proizvod prije upotrebe ne zahtijeva hlađenje. Ta iznimka nema veze s običnim sirom koji porodica želi ponijeti na more.

Drugačija pravila postoje za neke zemlje i teritorije. Hrvatska Carinska uprava navodi, primjerice, posebna pravila za proizvode koji dolaze s Farskih otoka i Grenlanda, dok za određene evropske zemlje izvan EU postoje dodatne iznimke. Bosna i Hercegovina, međutim, nije među državama na koje se primjenjuje iznimka koja bi običnom putniku omogućila da u osobnoj prtljazi ponese nekoliko kilograma sira preko hrvatske granice.

Važno je i šta se događa ako carinski službenici pronađu sir prilikom kontrole vozila ili prtljage. Pravila EU predviđaju oduzimanje i uništavanje osobnih pošiljaka mesa, mlijeka i njihovih proizvoda koje nisu u skladu s pravilima. Europska komisija navodi i da osoba odgovorna za nezakonitu pošiljku može snositi troškove ili druge sankcije.

Posebno je rizično pokušati proizvod sakriti ili ga ne prijaviti kada službenik pita ima li putnik hranu ili proizvode koji podliježu ograničenjima. Službena stranica EU za putnike upozorava da neprijavljeni mesni ili mliječni proizvodi mogu biti oduzeti i uništeni, a putnik može biti novčano kažnjen ili, ovisno o okolnostima i nacionalnom zakonodavstvu, biti predmet daljnjeg postupka.

Često se na društvenim mrežama pojavljuju tvrdnje da je „kazna za sir“ uvijek 500, 800 ili neki drugi tačno određeni iznos. Takvu tvrdnju nije ispravno generalizirati. EU propisi ne određuju jednu jedinstvenu fiksnu kaznu po kilogramu sira koju bi svaki putnik automatski platio. Ono što je jasno propisano jeste mogućnost oduzimanja i uništavanja nedopuštenog proizvoda, dok dodatna novčana ili druga sankcija zavisi od pravne kvalifikacije konkretnog slučaja i nacionalnih propisa države kroz koju se ulazi u EU.

Za našu čitateljicu koja iz BiH kreće na more to praktično znači da domaći suhi sir, bez obzira radi li se o jednom komadu za doručak ili nekoliko kilograma za cijelu porodicu, ne bi trebala nositi preko hrvatske granice. Činjenica da je proizvod namijenjen samo porodici i da se neće prodavati ne stvara iznimku od pravila za mliječne proizvode.