Naš čitatelj Hamid ovih dana kreće s porodicom na jedanaestodnevno ljetovanje u Hrvatsku. Kako kod kuće ima svježih smokava, želio ih je ponijeti djeci i ostatku porodice na more, pa nam je postavio naizgled jednostavno pitanje: „Mogu li ponijeti nekoliko kilograma smokava i koliko ih uopće smijem unijeti u Evropsku uniju?“

Kod smokava pravilo nije isto kao kod mesa, mlijeka ili sira, ali odgovor ipak nije ono što većina putnika očekuje. Kada se svježe smokve iz Bosne i Hercegovine unose u Hrvatsku, nije presudno radi li se o jednom, dva ili pet kilograma. Ključni dokument je fitosanitarni certifikat.

Prema važećim pravilima Evropske unije, biljke, voće, povrće i određeni drugi biljni proizvodi koji se unose iz zemalja izvan EU u osobnoj prtljazi putnika u pravilu moraju biti praćeni fitosanitarnim certifikatom. Evropska komisija izričito navodi da je unošenje voća u putničkoj prtljazi bez tog certifikata zabranjeno, osim za nekoliko tačno određenih vrsta voća.

Smokva nije među tim iznimkama.

Bez fitosanitarnog certifikata u EU se iz trećih zemalja mogu unositi ananas, kokos, durian, banane i datulje. Hrvatska Carinska uprava u svojoj službenoj uputi navodi isti popis i naglašava da za te plodove nema fitosanitarnih zahtjeva ni ograničenja kada se unose za osobnu uporabu. Smokve na tom popisu nema.

Zbog toga se pitanje „koliko kilograma smokava smijem ponijeti“ mora postaviti na malo drugačiji način. Ako Hamid nema fitosanitarni certifikat za svježe smokve iz BiH, ne postoji dopuštena količina od jednog, dva ili pet kilograma koju može jednostavno staviti u prtljažnik i računati da je u okviru nekog putničkog limita. Za smokve se ne primjenjuje pravilo po kojem bi mala količina automatski bila oslobođena fitosanitarnih zahtjeva.

Hrvatska Carinska uprava navodi da se bilje i biljni proizvodi za koje je potreban fitosanitarni certifikat mogu unositi u količinama namijenjenim osobnoj uporabi putnika ili članova njegove porodice, ali pod uvjetom da putnik posjeduje valjan fitosanitarni certifikat i da roba prođe odgovarajuću službenu kontrolu. Carinski službenik pritom procjenjuje je li količina zaista primjerena osobnoj, nekomercijalnoj uporabi.

Zanimljivo je da u službenoj hrvatskoj uputi za ovu kategoriju nije određena jednostavna granica poput „najviše dva kilograma“ ili „najviše pet kilograma“. Količina mora odgovarati osobnim potrebama putnika i njegove porodice. Ako putnik ima fitosanitarni certifikat, ali u vozilu prevozi toliku količinu da ona izgleda kao roba namijenjena prodaji ili drugoj komercijalnoj svrsi, carinski službenik može zaključiti da više nije riječ o količini primjerenoj osobnoj uporabi. Hrvatska Carinska uprava navodi da se u takvom slučaju prekomjerna količina može oduzeti.

To znači da Hamidovo jedanaestodnevno ljetovanje i činjenica da želi ponijeti smokve za djecu i porodicu mogu biti relevantni pri procjeni da li je određena količina namijenjena osobnoj potrošnji, ali sami po sebi ne ukidaju obvezu fitosanitarnog certifikata.

Još je važnije šta se događa ako putnik smokve ponese bez potrebne dokumentacije. Hrvatska Carinska uprava u službenoj uputi navodi da se bilje i biljni proizvodi za koje putnik nema potrebni fitosanitarni certifikat smatraju nesukladnom robom. Carinski službenici ovlašteni su takvu robu oduzeti radi uništenja.

Dakle, ni jedna vrećica smokava ne postaje automatski dopuštena samo zato što je riječ o domaćem voću, poklonu djeci ili hrani za vrijeme godišnjeg odmora. Pravila su uvedena zbog zaštite biljnog zdravlja i sprečavanja unošenja štetnih organizama preko voća, povrća i drugog biljnog materijala iz trećih zemalja. Evropska komisija navodi da fitosanitarni certifikat potvrđuje da je roba pregledana, da zadovoljava zahtjeve EU i da nema karantenskih štetnih organizama.

Važno je razlikovati ova pravila od carinskih vrijednosnih ograničenja. Putnici koji cestovnim putem ulaze u Hrvatsku iz treće zemlje imaju određene vrijednosne pragove za robu nekomercijalne prirode, ali činjenica da nekoliko kilograma smokava vrijedi svega nekoliko eura ne znači da su automatski oslobođene fitosanitarnih propisa.

Fitosanitarna pravila primjenjuju se zasebno. Hrvatska Carinska uprava za robu nekomercijalne prirode navodi opće vrijednosno oslobođenje do 300 eura po putniku u cestovnom prometu, ali istovremeno posebno propisuje ograničenja za bilje i biljne proizvode.

Za Hamida je zato najvažnija informacija da za svježe smokve iz BiH nema jednostavnog pravila „do dva kilograma može“. Bez potrebnog fitosanitarnog certifikata smokve mogu biti oduzete na ulasku u Hrvatsku, dok se uz valjan certifikat može dopustiti količina koju carinska služba ocijeni primjerenom osobnoj potrošnji njega i njegove porodice.