Čitatelj koji je iz jedne od država Europske unije doputovao u Bosnu i Hercegovinu naveo je da je prilikom izlaska prijavio gubitak vize. Granični policajci su ga fotografirali i dopustili mu da nastavi put. Sada ga zanima može li se na isti način vratiti i kakva ga procedura očekuje pri ponovnom ulasku u Schengen.

Najvažnije je znati da fotografiranje na izlazu ne predstavlja zamjenu za izgubljenu vizu ili boravišnu dozvolu. Također ne znači da je osobi automatski odobren povratak u državu u kojoj živi i radi.

U praksi građani često riječju „viza“ nazivaju plastičnu boravišnu karticu. Međutim, riječ je o dva različita dokumenta. Viza je najčešće naljepnica zalijepljena u pasoš, dok je boravišna dozvola zasebna plastična kartica koju izdaju Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska ili druga država.

Ako je izgubljena plastična boravišna dozvola, a pasoš je ostao kod vlasnika, gubitak treba odmah prijaviti najbližoj policijskoj stanici u Bosni i Hercegovini. Od policije je potrebno tražiti pisanu potvrdu u kojoj će biti navedeno koji je dokument izgubljen, kada i gdje se to dogodilo.

Nakon prijave policiji treba kontaktirati ambasadu ili konzulat države koja je izdala boravišnu dozvolu. Osoba koja ima njemačku boravišnu dozvolu obraća se njemačkoj ambasadi, osoba s austrijskom dozvolom austrijskoj ambasadi, a osoba sa slovenskom dozvolom diplomatsko-konzularnom predstavništvu Slovenije.

Ne treba se obraćati ambasadi države kroz koju se samo prolazi. Ako osoba živi u Njemačkoj, a u Schengen ulazi preko Hrvatske, za dokument kojim će dokazati pravo povratka nadležne su njemačke vlasti.

Ambasada može pokrenuti postupak izdavanja vize za ponovni ulazak, koja se često naziva povratna viza ili „Wiedereinreisevisum“. Naziv i procedura razlikuju se od države do države. Prije izdavanja takve vize ambasada obično provjerava kod nadležne službe za strance je li boravišna dozvola još uvijek važeća.

Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova izričito navodi da osoba koja je u inozemstvu izgubila njemačku boravišnu dozvolu može podnijeti zahtjev za vizu za ponovni ulazak. Kao dokaz se traži policijska potvrda o gubitku, a preporučuje se priložiti fotografiju ili kopiju izgubljene boravišne kartice ako je osoba posjeduje.

Zbog toga je korisno u telefonu, elektronskoj pošti ili sigurnoj internetskoj pohrani imati fotografiju prednje i zadnje strane boravišne kartice. Fotografija nema snagu originalnog dokumenta, ali ambasadi i graničnoj policiji može pomoći da brže pronađu podatke i potvrde status osobe.

Za postupak se najčešće pripremaju važeći pasoš, policijska potvrda o gubitku, kopija izgubljene vize ili boravišne dozvole, dokaz o prijavljenoj adresi u državi boravka, ugovor o radu ili potvrda poslodavca, dokaz o osiguranju i dokaz kada je osoba napustila državu u kojoj živi. Ambasada može zatražiti i prijevod policijske potvrde na službeni jezik države koja je izdala dozvolu.

Ako je izgubljen cijeli pasoš u kojem se nalazila viza ili stara boravišna naljepnica, prvo se mora prijaviti gubitak pasoša i zatražiti novi pasoš. Tek nakon izdavanja novog pasoša može se tražiti nova viza ili viza za ponovni ulazak. Njemačke vlasti, primjerice, navode da osoba kojoj je izgubljen pasoš s njemačkom boravišnom dozvolom prvo mora pribaviti novi pasoš, a zatim podnijeti zahtjev za ponovni ulazak.

Viza koja je bila zalijepljena u izgubljenom pasošu ne može se pokazati na granici niti se može koristiti samo na osnovu fotografije. Schengenska viza sadrži ime, fotografiju i broj pasoša na koji je izdana, zbog čega novi pasoš sam po sebi ne prenosi izgubljenu vizu.

Građani Bosne i Hercegovine koji imaju važeći biometrijski pasoš mogu u Schengen putovati bez vize za kratke boravke do 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana. To pravilo odnosi se na turističke, privatne i određene poslovne posjete, ali nije zamjena za boravišnu i radnu dozvolu.

To znači da osoba s pasošem BiH u pojedinim situacijama može ispunjavati uvjete za ulazak kao posjetitelj, iako nema boravišnu karticu. Međutim, ulazak kao turista ne dokazuje pravo na stalni boravak, zaposlenje ili nastavak rada u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji ili drugoj državi.

Granična policija tada može provjeravati pravilo 90 dana unutar 180 dana, razlog putovanja, adresu boravka, novčana sredstva i druge uvjete za kratkotrajni ulazak. Schengenski zakonik o granicama propisuje da državljanin treće zemlje mora imati važeći putni dokument, odgovarajuću vizu kada je ona potrebna, opravdati svrhu putovanja i ne smije biti evidentiran kao osoba kojoj treba odbiti ulazak.

Isti propis predviđa da se državljaninu treće zemlje koji ima važeću boravišnu dozvolu ili dugoročnu vizu mora omogućiti tranzit kroz druge države Schengena kako bi stigao u državu koja mu je izdala dokument, osim ako postoji zabrana ulaska. Problem nastaje kada osoba nema originalnu karticu i na granici ne može odmah dokazati da je njen boravišni status još važeći.

Granične službe imaju mogućnost provjeravati podatke u europskim i nacionalnim bazama, uključujući podatke o dugoročnim vizama i boravišnim dozvolama. Takva provjera ipak može trajati, a sama činjenica da je dokument postojao ne znači da će osoba bez dodatne potvrde biti odmah puštena preko granice.

Ako se u Schengen ulazi preko Hrvatske, hrvatska granična policija obavlja kontrolu na vanjskoj granici. Policajci mogu kontaktirati državu koja je izdala boravišnu dozvolu, ali putnik mora biti spreman dokazati svoj identitet i važeći boravišni status. Zbog toga se ne preporučuje kretati na put samo s pasošem, fotografijom izgubljene kartice i usmenim objašnjenjem.

Fotografiranje koje je čitatelj spomenuo vjerovatno je bilo dio biometrijske granične kontrole ili registracije u Sustavu ulaska i izlaska. EES pri prelasku vanjske granice može evidentirati fotografiju lica i druge podatke putnika. Osobe koje uredno pokažu važeću boravišnu dozvolu ili dugoročnu vizu ne tretiraju se jednako kao putnici koji ulaze na osnovu pravila kratkog boravka.

Fotografija uzeta na izlazu zato ne predstavlja nikakvu potvrdu da će povratak biti odobren. Ona služi identifikaciji i evidentiranju prelaska granice, a ne izdavanju nove vize ili boravišne dozvole.

Ako je boravišna dozvola u međuvremenu istekla ili je prestalo pravo boravka, ambasada možda neće moći izdati običnu povratnu vizu. Njemačke vlasti navode da se takva viza može izdati samo ako pravo boravka još postoji. Ako je pravo prestalo, osoba mora pokrenuti novi postupak za odgovarajuću vizu ili boravišnu dozvolu.

Čitatelj bi zato prije povratka trebao prijaviti gubitak policiji u BiH, uzeti pisanu potvrdu i odmah kontaktirati ambasadu države koja je izdala njegovu vizu ili boravišnu dozvolu. Ambasadi treba navesti ime i prezime, datum rođenja, broj pasoša, državu i mjesto boravka, vrstu izgubljenog dokumenta, datum planiranog povratka te priložiti kopiju kartice ako je dostupna.

Na put treba krenuti tek nakon što ambasada ili nadležna služba potvrdi može li se povratak obaviti s policijskom potvrdom i postojećim pasošem ili je prije prelaska granice potrebno dobiti vizu za ponovni ulazak.