Nominalni troškovi rada po satu u Evropskoj uniji i eurozoni nastavili su rasti i u prvom kvartalu 2026. godine, a Hrvatska se ponovo našla među državama s najvećim rastom, pokazuju novi podaci Eurostata.

U eurozoni su troškovi rada po satu od januara do marta porasli za 3,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Na nivou Evropske unije rast je bio nešto veći i iznosio je 3,6 posto.

Troškovi rada uključuju plaće, socijalne doprinose i druge izdatke koje poslodavci imaju za zaposlene. Važno je naglasiti da je riječ o nominalnim troškovima, što znači da iz izračuna nije isključena inflacija.

U Hrvatskoj su nominalni troškovi rada po satu u prvom kvartalu porasli za 9,6 posto u odnosu na isti period prošle godine. Time se Hrvatska svrstala među zemlje s najvećim rastom u Evropskoj uniji, odmah iza Mađarske i Bugarske.

Najveći rast u EU zabilježila je Mađarska, gdje su troškovi rada po satu porasli za 16 posto. Slijedi Bugarska s rastom od 13,4 posto, dok je Hrvatska na trećem mjestu. Ipak, rast u Hrvatskoj bio je nešto sporiji nego krajem 2025. godine, kada su troškovi rada porasli za 10,9 posto.

Prema Eurostatu, nominalni troškovi plaća po satu u Hrvatskoj porasli su za 9,2 posto, dok su troškovi doprinosa porasli za 12,2 posto.

Najveći rast troškova rada u Hrvatskoj zabilježen je u građevinskom sektoru, gdje su ukupni nominalni troškovi rada po satu porasli za 14,5 posto. U industriji su povećani za 11,4 posto, dok je u uslužnom sektoru rast iznosio 10,7 posto.

Na nivou eurozone troškovi plaća porasli su za 3,4 posto, a troškovi doprinosa za 2,9 posto. U Evropskoj uniji plaće su porasle za 3,7 posto, dok su doprinosi uvećani za 3,2 posto.

Po sektorima, najveći rast troškova rada u EU i eurozoni zabilježen je u građevinarstvu. U eurozoni su troškovi rada u tom sektoru porasli za 4,1 posto, a na nivou EU za 4,2 posto. Slijedi industrija, dok je najblaži rast zabilježen u uslugama.

Najmanji rast ukupnih troškova rada u prvom kvartalu zabilježila je Malta, gdje su porasli za samo 1,3 posto.