Iako se posljednjih mjeseci sve češće govori o navodnom ukidanju gotovine u Europi, službeni planovi Europske unije i Europske centralne banke ne idu u tom smjeru. Gotovina ostaje zakonsko sredstvo plaćanja, ali njezina upotreba postepeno opada, dok kartice, mobilne aplikacije i drugi oblici digitalnog plaćanja postaju sve zastupljeniji.
U Njemačkoj je tokom 2025. godine prvi put zabilježeno da su građani češće koristili bezgotovinsko nego gotovinsko plaćanje. Istovremeno se smanjuje broj bankomata i poslovnica banaka, što posebno zabrinjava starije osobe, građane slabijih digitalnih vještina i ljude koji nemaju pristup klasičnim bankarskim uslugama.
Ni Europska unija ni Europska centralna banka nisu najavile ukidanje gotovine. Naprotiv, europske institucije pripremaju pravila kojima bi se trebalo dodatno zaštititi pravo građana da plaćaju novčanicama i kovanicama. Razmatraju se i mjere kojima bi trgovci bili obavezani da i ubuduće prihvataju gotovinu, osim u jasno propisanim slučajevima.
Zabrinutost ipak raste jer pojedini poslovni subjekti već prelaze na isključivo kartično ili mobilno plaćanje. Građani strahuju da bi gotovina, iako formalno ne bi bila ukinuta, mogla postati teško dostupna zbog zatvaranja banaka, uklanjanja bankomata i promjene navika potrošača.
Gotovinski sistem ima značajne troškove. Proizvodnja, skladištenje, osiguranje i prijevoz novca koštaju milijarde eura godišnje, dok se gotovina često povezuje i sa sivom ekonomijom, neprijavljenim radom i pranjem novca. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi njezin nestanak mogao izazvati još veće društvene i ekonomske probleme
Gotovina mnogim ljudima omogućava lakšu kontrolu potrošnje. Kada novac fizički drže u rukama, građani su često svjesniji koliko troše, dok se kod kartičnog i mobilnog plaćanja novac može potrošiti brže i bez jasnog osjećaja o ukupnim izdacima.
Posebno je važna i uloga gotovine u zaštiti privatnosti. Kod plaćanja novčanicama ne ostaje digitalni trag o kupovini, dok kartične i mobilne transakcije stvaraju podatke koji mogu biti vrijedni bankama, trgovcima, tehnološkim kompanijama i oglašivačima.
Digitalna plaćanja također nisu besplatna. Trgovci plaćaju naknade bankama i kartičnim kompanijama za svaku transakciju, a ti troškovi se često prenose na kupce kroz više cijene robe i usluga. Ukoliko gotovina prestane biti stvarna alternativa, ekonomisti upozoravaju da bi naknade mogle dodatno rasti.
Dodatni problem predstavlja ovisnost Europe o velikim američkim platnim sistemima kao što su Visa, Mastercard i PayPal. Veliki dio digitalnog platnog prometa odvija se preko infrastrukture kompanija čija su sjedišta izvan Europske unije, zbog čega raste zabrinutost za ekonomsku i tehnološku sigurnost Europe.
U slučaju političkih sukoba, tehničkih problema, cyber napada ili odluke velikih platnih kompanija da ograniče usluge, milioni građana i trgovaca mogli bi se suočiti s ozbiljnim poteškoćama. Upravo zbog toga europske institucije pokušavaju razviti vlastite sisteme plaćanja koji bi smanjili ovisnost o stranim kompanijama.
Važnost gotovine posebno se pokazala tokom nestanka električne energije u Španiji i Portugalu u aprilu 2025. godine. U područjima u kojima nisu radili terminali i bankomati, kupovinu su mogli obavljati uglavnom građani koji su kod sebe imali novac.
Švedska, koja je godinama bila primjer društva s vrlo malom upotrebom gotovine, također je počela mijenjati pristup. Zbog sigurnosnih rizika i mogućnosti prekida digitalnih sistema, ponovno se jača zaštita gotovinskog plaćanja i dostupnost novca građanima.
Europska unija istovremeno razvija digitalni euro, koji bi trebao biti javna europska alternativa postojećim privatnim platnim sistemima. Njegova svrha nije ukidanje novčanica i kovanica, već omogućavanje sigurnijeg digitalnog plaćanja koje bi bilo pod kontrolom europskih institucija.
Gotovina u Europi, prema dostupnim planovima, neće biti ukinuta, ali njezina budućnost sve više zavisi od navika građana, dostupnosti bankomata, odluka trgovaca i novih zakonskih pravila. Dok digitalna plaćanja nastavljaju rasti, rasprava se sve manje vodi o tome hoće li novčanice nestati, a sve više o tome ko će u budućnosti kontrolirati platni promet, podatke građana i pristup novcu.
