Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, po broju umrlih od bolesti izazvanih zagađenim zrakom, Bosna i Hercegovina je najgora u Evropi i druga najgora zemlja na svijetu, iza Sjeverne Koreje. I dok se građani više od 100 dana u godini bore za zrak, vlast linijom manjeg otpora još uvijek kaska u zelenoj tranziciji.
“Definitivno je situacija u jako lošem stanju i moram reći da ova publikacija koju danas promovišemo na konferenciji pokazuje da smo u posljednjim stadijima globalnog zagrijavanja, u posljednjim stadijima kada možemo nešto da promijenimo prije nego što bude ireverzibilna situacija. 2035. se očekuje da će doći do te situacije i da ništa nećemo moći uraditi da popravimo situaciju”, upozorava Ajna Katica, projektna koordinatorica.
“Političari ne vole donositi odluku koja sa sobom nosi i određene gubitnike u tom procesu. To je politička odluka koja ima kratkoročni negativni efekat, a dugoročno pozitivni i to je razlog zbog čega se nijedan političar ne želi aktivno time pozabaviti, ali da je proces koji traje godinama jeste i da je moguć, moguć je”, kaže Vedad Suljić, autor publikacije.
Povezanost sa zagađenjem zraka, procijenjenim putem sitnih čestica promjera 2,5 mikrona. Otkrili smo da postoji veoma značajna povezanost življenja u područjima s visokim zagađenjem i demencije s Lawyjevim tijelima”, ističe Ted Dawson, američki naučnik.
Mnogi naučnici i svjetska zdravstvena organizacija istražuju kako zagađenost utiče na sve metaboličke sisteme, naručito je u pitanju kardiovaskularni, ali moždani udari su izazvani i kao što je kolega Dawson spomenuo moždani udari i umanjenje kognitivnih sposobnosti su zaista značajni”, dodaje Mirza Palo iz Svjetske zdravstvene organizacije.
