Nakon neuobičajeno hladnog perioda koji je zahvatio veliki dio Evrope sredinom maja, meteorološke karte sada pokazuju potpuno drugačiju sliku. Kontinent ulazi u posljednje dvije sedmice maja uz nagli porast temperatura, a zapadna i jugozapadna Evropa mogle bi se suočiti s prvim ozbiljnijim toplotnim talasom ove sezone.
Prema najnovijim prognozama, nad Evropom se razvija snažan sistem visokog pritiska koji će prema zapadnom i centralnom dijelu kontinenta povući topao zrak iz sjeverne Afrike. Takav obrazac često se naziva heat dome, odnosno toplotna kupola, jer visoki pritisak djeluje poput poklopca koji zadržava topao zrak pri tlu i sprječava njegovo normalno raspršivanje.
Ova promjena dolazi nakon višednevne arktičke provale koja se poklopila s periodom poznatim kao Ledeni sveci, kada se u dijelovima Evrope tradicionalno bilježe kasni proljetni hladni prodori. U pojedinim krajevima temperature su bile znatno ispod prosjeka za maj, a sada slijedi nagli prelazak u mnogo toplije vrijeme.
Najizraženiji porast temperatura očekuje se u Španiji i Portugalu, gdje bi se dnevne vrijednosti mogle približiti sredini i gornjem dijelu tridesetih stepeni Celzijusa. Toplota će se zatim širiti prema Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Beneluksu, Njemačkoj i dijelovima centralne Evrope. U nekim područjima temperature bi mogle biti i do 15 stepeni više od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine.
Heat dome nastaje kada se nad velikim područjem uspostavi stabilan i snažan visinski greben. Zrak se spušta, sabija i dodatno zagrijava, dok visoki pritisak smanjuje mogućnost razvoja oblaka i padavina. Zbog toga se toplota može zadržavati danima, a u ljetnim mjesecima ovakvi sistemi često su povezani s dugotrajnim i opasnim toplotnim talasima.
Meteorolozi upozoravaju da ovakav nagli prelaz iz hladnog u vrlo toplo vrijeme može biti posebno naporan za organizam. Starije osobe, djeca, hronični bolesnici i radnici na otvorenom trebaju biti oprezni, posebno u područjima gdje temperature prvi put ove sezone prelaze ljetne vrijednosti.
Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može dovesti do dehidracije, iscrpljenosti, vrtoglavice i toplotnog udara. Zbog toga se građanima savjetuje da piju dovoljno vode, izbjegavaju duže boravke na jakom suncu i prate upozorenja lokalnih meteoroloških službi.
Iako će najjači udar toplote prvo osjetiti zapadna i jugozapadna Evropa, porast temperatura očekuje se i u centralnim i istočnim dijelovima kontinenta. Za sada se najizraženije vrijednosti prognoziraju za zapad Evrope, dok će se prema istoku topliji zrak širiti postepeno.
