Hrvatska – Nakon katastrofalnog požara na omiškom području, Hrvatsku je samo jednu večer kasnije pogodio novi veliki požar – ovoga puta na Dugom otoku. Sama činjenica da u jeku ljeta gore različiti dijelovi Dalmacije nije neobična. Međutim, kada se precizno uporede vrijeme izbijanja požara, vremenske prilike i okolnosti u kojima su vatrogasci morali djelovati, pojavljuju se podudarnosti koje opravdavaju pitanje: je li riječ samo o nesretnom spletu okolnosti?

Odgovor u ovom trenutku mora biti vrlo precizan. Postoje elementi zbog kojih je opravdano sumnjati i zahtijevati detaljnu istragu, posebno u slučaju Omiša. Ali za tvrdnju da su požari kod Omiša i na Dugom otoku namjerno i organizirano podmetnuti trenutno nema javno objavljenih dokaza.

Omiš – 13. augusta, dojava u 20:15 odnosno 20:21 sati

Hrvatska vatrogasna zajednica navodi da je Županijski vatrogasni operativni centar Splitsko-dalmatinske županije dojavu o požaru kod Lokve Rogoznice zaprimio 13. augusta u 20:15 sati. Policijski podaci koji su objavljeni u medijima navode 20:21 sati kao vrijeme izbijanja odnosno dojave o požaru uz Jadransku magistralu.

Požar se uz snažan vjetar tokom noći pretvorio u katastrofu. Zahvatio je približno 1.000 hektara trave, niskog raslinja i borove šume, proširio se prema naseljima i Omišu te izazvao evakuaciju velikog broja ljudi, materijalnu štetu, teške povrede i ljudsku žrtvu. Ali detalj koji posebno privlači pažnju nije samo vrijeme početka.

Glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske Slavko Tucaković javno je rekao da se u tom trenutku još ne može govoriti o uzroku, ali je iznio vrlo značajnu informaciju: “na području na kojem je požar počeo nije bilo grmljavinskog nevremena niti problema s električnim vodovima koji bi odmah ponudili očigledno prirodno ili tehničko objašnjenje“. Tucaković je kazao da se može sumnjati da je požar podmetnut, ali da odgovor mora dati policijski očevid.

Dakle, sumnju u slučaju Omiša nije iznio samo Dinko Rizvić, kreator ovog teksta. Mogućnost podmetanja javno je spomenuo glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske.

Dugi otok – samo 24 sata kasnije, dojava u 20:20 sati

Sljedeće večeri događa se nešto što teško može proći nezapaženo.

Hrvatska vatrogasna zajednica objavila je da je ŽVOC Zadar 14. augusta u 20:20 sati zaprimio dojavu o požaru otvorenog prostora na Dugom otoku, na području Savra. Mediji su požarište opisivali i kao područje iznad Brbinja.

Dakle,

• Omiš: oko 20:15, odnosno 20:21 prema policijskom zapisniku.
• Dugi otok: 20:20.

Dvije različite lokacije, dvije uzastopne večeri i početak velikih požara praktično u istom vremenskom periodu. Čudno, zar ne?!

Požar na Dugom otoku također se izuzetno brzo širi, a o oovm požaru stranica Granični prijelaz Maljevac objavila je video snimak. Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Matej Rudić opisao je razbuktalu fazu požara, gustu makiju, teško pristupačan teren i objekte koje vatrogasci moraju braniti. S kopna je izvanrednim trajektom upućeno oko 50 vatrogasaca i veliki broj vozila. Jaka bura dodatno je ubrzavala širenje vatre.

U trenutku pisanja ovog teksta nema javno objavljenog rezultata očevida koji bi pokazao šta je izazvalo vatru na Dugom otoku. Zbog toga bi bilo neodgovorno tvrditi da je požar podmetnut. Ali vrijeme njegovog izbijanja svakako zaslužuje pažnju.

Zašto je 20:20 posebno neugodno vrijeme za veliki požar?

Protupožarni avioni mogu fizički letjeti noću, ali gašenje požara kanaderima nakon mraka nije operacija koja se normalno izvodi. Razlog je činjenica da se voda izbacuje na izuzetno malim visinama, često iznad brda, šuma, dalekovoda i vrlo zahtjevnog terena. U mraku takav let postaje previše rizičan za posadu. Jak vjetar dodatno otežava i let i precizno izbacivanje vode. To se vidjelo upravo kod Omiša. Požar je krenuo navečer, najveću snagu dobio tokom noći, a zračne snage mogle su se ozbiljno uključiti tek s dnevnim svjetlom. Četiri hrvatska kanadera krenula su prema omiškom požarištu rano ujutro.

Upravo zato požar koji bukne oko 20 sati tokom ljeta vatrogascima predstavlja posebno težak scenarij: zemaljske snage ostaju same pred vatrom tokom velikog dijela noći. To, međutim, nije dokaz da je neko birao vrijeme kako kanaderi ne bi mogli djelovati. To je okolnost koja bi, zajedno s drugim dokazima, mogla postati važna tek ako policija utvrdi ljudsko i namjerno izazivanje požara.

Postoji još jedan ozbiljan podatak

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio je 14. augusta 2026. godine da policija vodi intenzivnu istragu o uzroku požara kod Omiša i da se u početnoj fazi ne može isključiti nijedna mogućnost.

Još zanimljiviji je podatak koji je pritom objavio.

Prema njegovim riječima, od 01. januara do 01. augusta 2026. godine u Hrvatskoj je podneseno više od 140 kaznenih i prekršajnih prijava zbog izazivanja požara, a počinitelj nije utvrđen u samo četiri slučaja. Taj podatak pokazuje koliko je često iza požara na kraju utvrđeno ljudsko djelovanje. Ali ovdje treba napraviti važnu razliku: „ljudsko djelovanje“ ne znači automatski „namjerno podmetanje“.

Požar može izazvati osoba koja pali korov, koristi otvoreni plamen, odbaci opušak, koristi pirotehniku ili na drugi način postupi nepažljivo. Kaznena ili prekršajna prijava zbog izazivanja požara zato sama po sebi nije dokaz da je riječ o piromanu ili organiziranom paljenju.

Postoje i dokazi koji upozoravaju da ne treba svaki požar proglašavati podmetnutim

Krajem jula MORH je objavio podatke o vrlo intenzivnoj protupožarnoj sezoni. Pilot Air Tractora Marino Bukvić tada je naveo da je velik broj dotadašnjih požara u sezoni bio povezan s prirodnim pojavama poput udara groma. Do kraja jula zračne snage već su imale 139 zahtjeva za protupožarne intervencije i izviđanja. Dakle, teza da je „sve namjerno zapaljeno“ nije potkrijepljena dostupnim činjenicama.

S druge strane, isti argument ne može automatski objasniti Omiš, jer je upravo Tucaković kazao da ondje nije bilo grmljavine.

Šta je onda zaista sumnjivo?

Najveću pažnju zaslužuje kombinacija okolnosti. Požar kod Omiša prijavljen je 13. augusta oko 20:15, odnosno 20:21 sati prema izvještaju MUP-a RH. Sljedeće večeri požar na Dugom otoku prijavljen je u 20:20. Oba su se dogodila pred noć, kada zračno gašenje postaje praktično nedostupno. Oba su se razvijala uz jak vjetar, a barem je požar kod Omiša izbio bez grmljavine ili drugog odmah poznatog prirodnog uzroka. To je dovoljno da policija takvu podudarnost treba ozbiljno provjeriti.

Nije dovoljno da javnost na osnovu toga presudi da postoji piroman ili organizirana grupa.

Za takvu tvrdnju morali bi postojati materijalni tragovi s mjesta nastanka požara, eventualno više tačaka istovremenog zapaljenja, snimke nadzornih kamera, svjedoci, tragovi sredstva kojim je vatra izazvana ili drugi forenzički nalazi koji bi povezali različita požarišta.

Takvi dokazi zasad nisu javno predstavljeni.

Jedna stvar ipak više nije samo teorija s društvenih mreža

Mogućnost da je požar kod Omiša izazvan ljudskom rukom službeno se istražuje, a glavni vatrogasni zapovjednik otvoreno je rekao da se može sumnjati i na podmetanje. Ministar unutarnjih poslova potvrdio je intenzivnu policijsku istragu.

Za Dugi otok takva službena ocjena još ne postoji. Zbog toga je trenutno najpoštenija formulacija sljedeća: postoje neobične i vrijedne provjere podudarnosti, posebno gotovo identično vrijeme izbijanja dva velika požara dvije večeri zaredom. Postoji i službeno izražena sumnja kada je riječ o Omišu. Međutim, dokaz da je neko namjerno zapalio oba područja, a pogotovo dokaz da iza njih stoji ista osoba ili organizirana akcija, trenutno ne postoji.

Ako istraga naknadno pokaže da su oba požara izazvana namjerno, vrijeme 20:15, odnosno 20:20 tada bi moglo postati jedan od najvažnijih detalja cijelog slučaja. Do tada je ono snažna indicija za provjeru, ali ne i dokaz.