Austrijski mediji donose priču iz rubrike “vjerovali ili ne”. U sudu u Judenburgu juče je održano saslušanje državljanina Bosne i Hercegovine, koji se tereti za kupovinu falsifikovanog certifikata za njemački jezik. Ipak, najapsurdniji detalj u cijelom slučaju nije sam čin kupovine, već činjenica da je lažni dokument bio pun pravopisnih i gramatičkih grešaka!
Okrivljeni je shvatio koliko je njegov “certifikat” loš tek na sudu, kada mu je trebao prevodilac jer nije bio u stanju da prati saslušanje na njemačkom jeziku. Ironija je još veća kada se uzme u obzir da ovaj čovjek radi u Austriji još od 2012. godine, ali uprkos dugogodišnjem boravku nije uspio položiti njemački jezik.
Prema njegovim riječima, certifikat mu je bio potreban kako bi zadržao posao. Ipak, sud je brzo utvrdio da se radi o lošem falsifikatu, zbog čega je ovaj Bosanac sada suočen s ozbiljnim posljedicama. Na sudu je izjavio da se kaje zbog svog postupka i da mu je žao što je posegnuo za ovom opcijom.
Lažni certifikati stvar prošlosti
Austrijski mediji prenose da su ovakvi slučajevi danas prava rijetkost, budući da su vlasti u proteklim godinama pooštrile kontrolu nad izdavanjem i korišćenjem jezičkih certifikata. Kupovina falsifikovanih dokumenata nekada je bila popularna među radnicima migrantima, ali se sada radi o izuzetno rizičnom potezu koji može dovesti do ozbiljnih kazni i gubitka radnih dozvola.
Dugogodišnji boravak bez jezika
Ono što je izazvalo dodatnu pažnju u ovom slučaju jeste činjenica da je optuženi već više od deset godina zaposlen u Austriji, a da pritom nije naučio osnovni nivo jezika. Iako nije neuobičajeno da migranti teže savladavaju strani jezik zbog obaveza na poslu, ovakve situacije ukazuju na potrebu za većom podrškom u vidu jezičkih kurseva i integracionih programa.
O sudbini ovog radnika biće odlučeno na narednim ročištima, ali slučaj svakako služi kao upozorenje drugima. Umjesto kratkoročnih rješenja koja često vode u probleme, ulaganje u znanje i vještine ostaje najbolji način da se osigura stabilnost u inostranstvu.
Šta vi mislite o ovom slučaju? Da li su kazne za ovakve postupke opravdane ili smatrate da bi sistem trebao više raditi na integraciji stranih radnika? Podijelite svoje mišljenje!
