U uslovima valutnog odbora, stabilni devizni tokovi imaju presudan značaj za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu, poručuju iz Centralne banke Bosne i Hercegovine. Posebno se to odnosi na novčane doznake iz inostranstva, koje godinama predstavljaju jedan od najvažnijih izvora priliva stranih sredstava u zemlju.
Prema dostupnim podacima, u prvih devet mjeseci 2025. godine personalni transferi, odnosno novčane doznake iz inostranstva, iznosili su 3,26 milijardi KM. Taj iznos čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda BiH i ima direktan utjecaj na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i ukupni životni standard.
Doznake su posebno značajne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske sigurnosti i stabilnosti.
Rast tekućih transfera
Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se 3,79 milijardi KM odnosilo na novčane doznake iz inostranstva. U 2024. godini zabilježen je dodatni rast, pa su ukupni tekući transferi dostigli 5,69 milijardi KM, dok su doznake iz dijaspore iznosile 4,16 milijardi KM.
Iz Centralne banke BiH za Fenu ističu da doznake u značajnoj mjeri utiču na novčane tokove u zemlji, životni standard rezidenata, ali i na nivo deviznih rezervi.
Utjecaj na platni bilans i devizne rezerve
S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina neto uvoznik na međunarodnom tržištu roba, priliv doznaka ima važnu ulogu u povećanju prihoda na tekućem računu i u velikoj mjeri ublažava njegov deficit. Time se dodatno jačaju devizne rezerve Centralne banke BiH i stabilnost valutnog odbora.
Iako ne postoje zvanični podaci o tome iz kojih zemalja dolazi najveći dio doznaka, procjenjuje se da najveći prilivi stižu iz zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najbrojnija.
Doznake kao oslonac monetarne stabilnosti
Iz CBBiH naglašavaju da se, zbog visokog udjela radničkih doznaka u BDP-u, one posmatraju prvenstveno kao stabilan izvor deviznih priliva koji pozitivno utiče na platni bilans i nivo deviznih rezervi. Centralna banka, iako raspolaže ograničenim instrumentima monetarne politike, kontinuirano prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihov utjecaj na novčanu masu, potrošnju i eventualne inflatorne pritiske.
Ističe se i da su u ukupne podatke uključene procjene transfera primljenih neformalnim kanalima, što dodatno potvrđuje njihov realni značaj u domaćoj ekonomiji.
Digitalizacija plaćanja i SEPA
Centralna banka BiH intenzivno radi na uvođenju sistema instant plaćanja, s ciljem da transakcije budu brže, sigurnije i jeftinije za građane i privredu. Instant plaćanja omogućavaju obradu uplata u realnom vremenu i podstiču korištenje elektronskih kanala, uključujući plaćanja putem QR kodova.
Paralelno s tim, CBBiH koordinira aktivnosti na priključenju BiH SEPA području, što bi trebalo rezultirati znatno bržim i jeftinijim prekograničnim plaćanjima u eurima. Ovaj proces podrazumijeva i izmjene zakonskog okvira, s ciljem jačanja konkurentnosti, inovativnosti i digitalizacije finansijskog sektora.
Finansijska edukacija građana
U okviru finansijske edukacije stanovništva, Centralna banka BiH, u saradnji sa Svjetskom bankom, objavila je Vodič za digitalna plaćanja, koji građanima pruža informacije o savremenim trendovima mobilnog i beskontaktnog plaćanja, tehničkim zahtjevima, ali i mogućim obmanjujućim praksama.
U pripremi je i inovirani vodič koji će obuhvatiti najnovije trendove, uključujući instant plaćanja i SEPA sistem, čime se dodatno želi olakšati i unaprijediti priliv doznaka iz dijaspore, kao jednog od ključnih stubova ekonomije Bosne i Hercegovine.
