Kibernetičko nasilje među djecom i tinejdžerima sve je izraženiji problem širom Europe, pokazuje novo izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Posebno zabrinjava podatak da su stope online nasilja porasle u svih 29 europskih zemalja i regija obuhvaćenih istraživanjem. Razlike među državama su velike, a najpogođenije su baltičke zemlje, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska.

Što kaže izvješće OECD-a

Kibernetičko nasilje podrazumijeva uznemiravanje, prijetnje i negativne komentare putem interneta, koje djetetu upućuju vršnjaci ili nepoznate osobe, navodi se u izvješću OECD-a „Kakav je život djece u digitalnom dobu?“ iz 2025. godine. Riječ je o ponavljanom i namjernom agresivnom ponašanju koje uključuje neravnotežu moći i korištenje digitalnih platformi.

U anketi se cyber-maltretiranje opisuje kroz primjere poput slanja zlobnih poruka i e-mailova, javnih objava s uvredljivim sadržajem, izrade stranica za ismijavanje, kao i objavljivanja ili dijeljenja neprimjerenih fotografija bez dopuštenja. Podaci obuhvaćaju djecu u dobi od 11, 13 i 15 godina.

U razdoblju od 2021. do 2022. godine udio djece koja su doživjela online maltretiranje kretao se od 7,5 posto u Španjolskoj do 27,1 posto u Litvi. Prosjek OECD-a, koji većinom odražava europsko stanje, iznosio je 15,5 posto. Osim Litve, iznad prosjeka su bile Latvija, Poljska, Engleska, Mađarska, Estonija, Irska, Škotska, Slovenija, Švedska, Wales, Finska i Danska. Među zemljama s nižim stopama nalaze se Portugal, Grčka i Francuska, dok su Njemačka i Italija također ispod europskog prosjeka.

Stručnjaci ističu da kulturne i društvene norme, posebno odnos prema sukobima i verbalnoj agresiji, imaju značajan utjecaj na razinu prijavljenog digitalnog nasilja.

Zabrinjavajući trendovi u BiH

Sličan trend bilježi se i u Bosni i Hercegovini, gdje je digitalno nasilje nad djecom, osobito djevojčicama, u osjetnom porastu. Prema dostupnim podacima, više od 60 djece je samo ove godine prijavilo neki oblik online zlostavljanja.

Najdu Hajdarević, volonterku i aktivisticu udruge „Naša djeca Sarajevo“, članicu Dječjeg parlamenta Novi Grad Sarajevo i Savjeta djece i mladih Plavog telefona, posebno zabrinjava učestalo okrivljavanje žrtava. Ističe da često čuje komentare poput „sama je kriva“ ili „sama je tražila“, što, kako kaže, dodatno otežava borbu protiv nasilja. O tim je problemima govorila i na radionici za djecu i mlade u okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.

Plavi telefon bilježi tisuće poziva

Saša Risojević, direktor udruge „Nova generacija“, koja upravlja Plavim telefonom – savjetodavnom linijom za djecu i mlade, navodi da je ove godine zabilježeno gotovo 6.000 poziva iz cijele BiH. Posebno zabrinjava velik broj propuštenih poziva u terminima kada linija nije dostupna, najčešće vikendom, a taj broj dostiže i oko 200 mjesečno.

Risojević upozorava da bi se takve situacije mogle izbjeći uz stabilnu institucionalnu podršku i financiranje, čime bi usluga bila stalno dostupna. Dodaje i da djeca često nekontrolirano koriste internet te imaju pristup sadržajima koji mogu negativno utjecati na njihov razvoj, dok se dobre prakse ne provode sustavno na državnoj razini.

UNICEF: Polovina mladih doživjela online nasilje

UNICEF je putem platforme U-Report, koja okuplja mlade od 14 do 34 godine, utvrdio da je čak polovina ispitanih bila izložena nekom obliku online nasilja, dok se trećina s tim suočava svakodnevno. Riječ je uglavnom o uvredama i ponižavajućem sadržaju.

Predstavnik UNICEF-a u BiH Marc Lucet naglašava da je nužno uključiti mlade u rješavanje problema te dodatno osnažiti organizacije poput Plavog telefona. Ističe potrebu za sustavima zaštite koji dijete stavljaju u središte, uz koordiniranu suradnju škola, socijalnih i zdravstvenih službi, policije i pravosuđa, kako bi se moglo pravovremeno reagirati na sve brže promjene u digitalnom okruženju.