Naša čitateljica obratila nam se s pitanjem koje je posebno zanimljivo građanima Bosne i Hercegovine koji tehniku kupuju u Hrvatskoj.
„Kupila sam u Hrvatskoj mobitel koji sam platila 324 eura. Mogu li ga normalno unijeti u Bosnu i Hercegovinu?“, upitala je čitateljica GPMaljevac.COM-a.
Prema važećim pravilima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, roba nekomercijalnog karaktera koju putnik unosi u ličnom prtljagu oslobođena je plaćanja uvoznih dažbina ako njena vrijednost ne prelazi 600 KM po putniku i danu, bez obzira na to kojim prijevoznim sredstvom putnik dolazi u BiH.
U konkretnom slučaju cijena mobitela od 324 eura odgovara iznosu od približno 633,69 KM. To znači da je vrijednost telefona oko 33,69 KM iznad propisanog limita za oslobađanje.
Ovdje postoji vrlo važna odredba koju putnici često ne poznaju. Ako jedan predmet vrijedi više od 600 KM, njegova vrijednost se ne može podijeliti tako da prvih 600 KM bude oslobođeno, a dažbine se plate samo na iznos iznad limita. UIO BiH kao primjer navodi predmet vrijedan 800 KM: u tom slučaju uvozne dažbine obračunavaju se na njegovu cjelokupnu carinsku vrijednost. Vrijednost jednog predmeta također se ne može podijeliti između dvije ili više osoba koje zajedno putuju.
Prema tome, novi mobitel plaćen 324 eura prelazi granicu od 600 KM i trebalo bi ga prijaviti carinskom službeniku prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu. UIO BiH navodi da sva roba koja ulazi u carinsko područje BiH podliježe carinskom nadzoru te da su putnici dužni prijaviti robu koju nose sa sobom. Ako roba ne ispunjava uslove za oslobađanje, obračun dažbina moguće je izvršiti i na samom graničnom prijelazu kroz skraćeni postupak, kada su za to ispunjeni propisani uslovi.
Za nekomercijalnu robu u ličnom prtljagu putnika čija vrijednost podliježe plaćanju dažbina i ne prelazi 5.000 KM, pravila Carinske tarife BiH predviđaju mogućnost primjene jedinstvene carinske stope od 10 posto. Putnik može zatražiti da se umjesto te jedinstvene stope primijeni stopa propisana Carinskom tarifom za konkretnu vrstu robe, što tada podrazumijeva redovni postupak carinjenja.
Na utvrđenu osnovicu obračunava se i PDV po stopi od 17 posto, u skladu s pravilima o uvozu. Zbog toga konačan iznos koji bi čitateljica platila ne treba unaprijed svoditi samo na razliku između 600 KM i vrijednosti telefona, jer se kod predmeta koji pojedinačno prelazi limit oslobađanje od 600 KM ne primjenjuje djelimično.
Račun iz trgovine preporučljivo je imati kod sebe jer predstavlja dokaz o plaćenoj cijeni telefona. UIO BiH kod utvrđivanja carinske vrijednosti koristi fakturu odnosno račun ili drugi dokaz o plaćanju, a ako odgovarajući dokaz ne postoji, carinski organ može utvrđivati vrijednost prema pravilima carinskog vrednovanja.
Važno je i da samo otvaranje kutije ili početak korištenja novog telefona prije dolaska na granicu ne mijenja automatski činjenicu da je telefon kupljen u inostranstvu i da se prvi put unosi u BiH. Drugačija je situacija s ličnim predmetima koje je putnik ranije iznio iz BiH i potom ih vraća, jer se vrijednost ličnog prtljaga koji se ponovno uvozi nakon privremenog izvoza ne uračunava u navedeni limit.
Zakon o carinskim prekršajima BiH propisuje i odgovornost za neprijavljivanje robe namijenjene za lične potrebe. Prema članu 16. tog zakona, fizičko lice koje carinskom organu ne prijavi takvu robu može biti kažnjeno novčanom kaz
nom od 50 do 1.000 KM.
