Nakon što je na društvenim mrežama objavljen video koji sugerira da donirana obuća iz Njemačke završava u prodaji u Bosni i Hercegovini, reagirala je firma Second Hand 2ND Shop iz Cazina – čije se ime našlo u središtu pažnje.
Video, koji je objavio njemački influenser poznat pod imenom moe.haa, prikazuje kako je par tenisica doniranih u Njemačkoj, zahvaljujući ugrađenom GPS lokatoru, završio u second hand prodavnici u Cazinu. Influencer je čak otputovao u BiH i za 20 KM otkupio upravo te tenisice, što je izazvalo burne reakcije na internetu.
Ubrzo nakon objave, društvene mreže i mediji su se ispunili komentarima i spekulacijama da se u BiH prodaje humanitarna pomoć namijenjena siromašnima, što je izazvalo sumnju u potencijalne zloupotrebe.
Povodom toga oglasila se i firma Second Hand 2ND Shop iz Cazina, uputivši službeni demant.
“Vijest koja sadrži i video s TikToka, objavljenog od strane izvjesnog influensera moe.haa, navodi javnost da se naša firma bavi zloupotrebom donirane humanitarne pomoći. Navedene optužbe izričito negiramo,” navodi se u demantiju.
Firma naglašava da robu koju prodaje nabavlja od treće strane – legalnog dobavljača iz Njemačke, te da nema nikakve veze s eventualnim zloupotrebama donacija.
“Koliko smo upoznati, naš dobavljač robu otkupljuje, između ostalog, i od organizacija poput Crvenog križa, koji javno navode da dio donirane robe ide u prodaju, a da se prihod koristi za humanitarne svrhe,” dodaju iz Second Hand 2ND Shop-a.
Crveni križ u Njemačkoj, naime, zaista dio donirane robe prodaje ovlaštenim partnerima – a taj prihod koristi za vlastite projekte pomoći. Preprodaja takve robe u tom je kontekstu legalna i transparentna.
Iz firme naglašavaju kako zapošljavaju 14 radnika i redovno sudjeluju u humanitarnim akcijama u BiH i šire.
“Duboko smo povrijeđeni zbog insinuacija i negativnih komentara. Naš rad temelji se na poštenju, a ovaj slučaj dodatno nas motivira da transparentno komuniciramo s javnošću,” zaključuju.
Iako je video izazvao sumnje o tome kako se koristi donirana roba iz Njemačke, trenutni podaci ukazuju na to da je u ovom slučaju riječ o legalno nabavljenoj robi, koja je putem trgovinskih kanala završila u BiH. Crveni križ i slične organizacije imaju praksu monetizacije dijela donacija – što je poznata i prihvaćena procedura, dok su optužbe o zloupotrebi u konkretnom slučaju zasad neutemeljene.
