Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Zagrebu bilježi zabrinjavajući porast broja djece koja traže stručnu pomoć zbog ozbiljnih mentalnih poteškoća. U prva četiri mjeseca ove godine obavljeno je više od 7.500 pregleda, a gotovo 500 djece završilo je na bolničkom liječenju.
Posebno zabrinjava podatak da je čak 50 djece hospitalizirano zbog pokušaja suicida ili ozbiljnih suicidalnih stanja, gotovo jednako koliko ih je bilo tokom cijele prošle godine, piše HRT.
Ljekari upozoravaju da se dobna granica djece s ozbiljnim psihičkim problemima sve više spušta. Dok su prije nekoliko godina najčešći pacijenti bili tinejdžeri od 16 i 17 godina, danas se na liječenju sve češće nalaze djeca stara svega 12 ili 13 godina. Zabilježeni su i slučajevi znatno mlađe djece, pa je tako na psihijatrijskom pregledu bilo i dvogodišnje dijete, dok je sedmogodišnja djevojčica liječena zbog anoreksije.
Prema riječima stručnjaka, među najčešćim razlozima dolaska na hitni psihijatrijski pregled nalaze se anksiozni i depresivni poremećaji, suicidalne misli, samoozljeđivanje te različiti poremećaji ponašanja.
Sve češće se bilježe slučajevi samoozljeđivanja, a ozljede najčešće nastaju rezanjem žiletima, dijelovima šiljila ili drugim lako dostupnim predmetima. Iako su u početku površinske, takve ozljede mogu postati ozbiljne i opasne po zdravlje.
Stručnjaci upozoravaju da na mentalno zdravlje djece utječu brojni faktori, među kojima su porodične prilike, školsko okruženje, vršnjački odnosi, ali i snažan utjecaj društvenih mreža. Nerealni standardi izgleda i života, kao i sve veća zamjena stvarnih socijalnih kontakata virtualnom komunikacijom, dodatno povećavaju osjećaj nezadovoljstva i usamljenosti kod djece i mladih.
Bolnica trenutno radi iznad svojih kapaciteta i prima pacijente iz cijele Hrvatske. Na odjelima se nalaze djeca uzrasta od šest do 18 godina, a prosječno vrijeme liječenja iznosi oko deset dana.
Stručnjaci ističu da roditelji često ne primijete na vrijeme znakove samoozljeđivanja ili ozbiljnih psihičkih problema jer ih djeca uspješno skrivaju. Zbog toga pozivaju roditelje, nastavnike i cijelu zajednicu da obrate više pažnje na mentalno zdravlje djece te da na vrijeme potraže stručnu pomoć kada primijete promjene u ponašanju.
Ako dijete pokazuje znakove depresije, povlačenja u sebe, samoozljeđivanja ili govori o beznađu i odustajanju od života, stručnjaci naglašavaju da takve poruke nikada ne treba ignorirati. Mentalno zdravlje djece danas predstavlja jedan od najvećih izazova modernog društva.
