„U posljednjih 20 godina prosjek je bio 200 izgrađenih javnih stanova za najam“, naglasio je ministar Simon Maljevac. Dodaje da će izgradnja novih 1500 stanova početi u narednim mjesecima.

Vlada želi zakonodavnim izmjenama povećati broj javnih stanova za najam. Usvojen je zakon o finansiranju i podsticanju izgradnje javnih stanova za najam te izmjene zakona o stanovanju. Ministar za solidarnu budućnost Simon Maljevac najavio je dokapitalizaciju republičkog stambenog fonda u iznosu od sto miliona eura. Time će biti osigurana sredstva za izgradnju prvih 1500 stanova za najam.

U emisiji Odmevi planove je objasnio novinarki Tanji Starič.

Ako počnemo od dokapitalizacije, to bi se sada trebalo dogoditi za nekoliko sedmica. Zašto je to potrebno i šta će se konkretno dogoditi, odnosno koliko stanova i kada?

Dva zakona koja smo jučer usvojili na vladi predstavljaju osnovu za pokretanje najvećeg ciklusa izgradnje javnih stanova za najam u historiji Slovenije. Tim zakonima osiguravamo 100 miliona eura godišnje u narednih 10 godina. Prva godina je 2025, otuda tih 100 miliona eura godišnje, i to za projekte koje je republički stambeni fond već pripremio. Dakle, govorimo o izgradnji 2000 stanova godišnje, a izgradnja 2000 stanova će početi ove ili početkom naredne godine.

Dokapitalizacija bi trebala osigurati da novac postoji? Znamo da to kod nas traje jako dugo, s obzirom na sve dozvole – građevinske i druge. Danas ste rekli da će početi izgradnja 1500 stanova, iako je ranije bilo planirano 500. Kada će početi gradnja tih stanova?

Još jedan važan podatak: u zadnjih 20 godina prosječno je godišnje izgrađeno 200 javnih stanova za najam. Mi smo taj broj u zadnjih nekoliko godina znatno povećali i sada smo na tački kada ostvarujemo ono što smo obećali – da ćemo graditi otprilike 2000 stanova godišnje. Počinjemo ove godine. Očekujem da ćemo na jesen polagati kamen temeljac za većinu tih 2000 stanova, a za ostale početkom naredne godine. Riječ je o stanovima u Ljubljani, Mariboru, Kranju, Novom Mestu – dakle širom Slovenije.

Gradnja bi trebala početi na jesen?

Izgradnja već sada teče. Ljubljanski stambeni fond trenutno gradi 300 stanova, kao i neki lokalni fondovi, ali veći talas dolazi u narednim mjesecima.

Čuli smo neke primjedbe, najviše od mladih, zbog povećanja najamnine. Kažu da je sedam eura po kvadratnom metru i dalje više nego u Beču, iako su tamo plate veće.

Možda bih trebao pojasniti šta smo htjeli postići izmjenama zakona o stanovanju, koji uređuje i oblast najamnina. Problem koji sada imamo je taj da se stanovi doživljavaju kao teret. Obišao sam mnogo općina i, nažalost, situacija je takva da su općine često prodavale javne stanove za najam jer ih nisu smatrale razvojnim potencijalom.

Zašto? Je li obnova bila preskupa?

Jednostavno – sredstva od najamnina nisu pokrivala ni osnovno funkcionisanje, a kamoli održavanje stanova. Želim naglasiti da se radi o postepenom povećanju, ove godine neće biti nikakvog poskupljenja. Prvo povećanje bit će sljedeće godine i trajat će četiri godine. Riječ je o povećanju od nekoliko desetina eura. Na primjeru Ljubljane – 60 kvadrata, novi stan u srednjem najmu trenutno košta 380 eura, a za pet godina bit će 410 eura. Razlika je 30 eura. Za socijalno najugroženije te najamnine su subvencionisane. Uspostavljen je i ojačan sistem subvencioniranja. To je druga mjera koju smo donijeli i s kojom će općinama izgradnja javnih stanova biti privlačnija. Dosad su subvencije pokrivale općine, sada će ih pokrivati država. Time država preuzima taj teret s lokalnih zajednica.

Ministar finansija je vjerovatno bio malo zabrinut?

Mislim da je bio prilično zadovoljan i da smo postigli dobar dogovor o oba zakona.

S druge strane – nemoć iznajmljivača. Neki kažu da im je draže imati stan prazan nego se mučiti s najmoprimcima. Kako ćete zaštititi njih?

To je zaista problem s obje strane, o čemu smo već mnogo razgovarali. Mislim da govorimo o zaštiti i onih koji iznajmljuju stanove i onih koji ih unajmljuju. Neke mjere smo već predvidjeli u zakonu. Jedna od njih je pravni osnov za uspostavu pravnog savjetovališta, kako za najmoprimce tako i za iznajmljivače. Dakle, da na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije i svoja prava. Dodatno smo pojednostavili postupke za iseljenje iz stana kada istekne ugovor o najmu. Nažalost, sudski postupci traju predugo, a to je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Imali smo intenzivne razgovore proteklih sedmica i nastavit ćemo ih i tokom rasprava o zakonima. Očekujem da ćemo pronaći dodatna rješenja i za ovaj problem.

Još jedno pitanje – dugotrajna njega. Čini se da su se neki projekti u posljednjim danima odgodili. Jedan od njih je i finansiranje dugotrajne njege. Zašto ta kašnjenja? Je li zbog prijetnje referendumom baš za te projekte? Na primjer, kod zakona o stanovanju vjerovatno ne očekujete političke probleme, ovdje postoji konsenzus, svi znamo da je to potrebno. Ali zašto s dugotrajnom njegom?

Ne, kod dugotrajne njege nema nikakvih kašnjenja. 1. juli je datum kada mnoge usluge počinju da se primjenjuju, među njima i dugotrajna njega u kući, što je važan stub nove socijalne sigurnosti. Ove sedmice počeo je raditi i telefonski broj 114, koji već svi znamo, i sada daje informacije i o dugotrajnoj njezi. Poziva ima jako puno, a najviše interesa je za nove usluge.

Ali govorimo o finansiranju.

Jučer smo na vladi usvojili izmjene koje, između ostalog, omogućuju da njegovatelji članova porodice budu i penzioneri. Od prvog dana govorim da je to „živi“ sistem i da ćemo – kao i dosad – nastaviti razgovarati i o finansiranju. Zakon je usvojen i ima riješeno osnovno finansiranje javlja rtvslo.si.