Unsko-sanski kanton napravio je novi korak prema realizaciji jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na javni uvid dopunjenu Studiju uticaja na okoliš za dionicu brze ceste Ćoralići kod Cazina – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske.
Riječ je o dionici dugoj 27,7 kilometara, koja je dio šire planirane brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH. Ukupna dužina buduće saobraćajnice iznosit će gotovo 46 kilometara, a njen značaj za Krajinu je ogroman jer bi ovaj dio Federacije BiH trebao dobiti modernu i bržu vezu prema Hrvatskoj i Evropskoj uniji.
Objavljivanje dopunjene studije dolazi nakon što je ranije završen idejni projekat kompletne trase. Za prvu dionicu, od Bihaća do Cazina, dugu oko 17,9 kilometara, već je pokrenuta procedura izdavanja urbanističke saglasnosti i priprema za eksproprijaciju zemljišta. Upravo se očekuje da bi taj dio prvi mogao ući u fazu realizacije.
Prema podacima iz studije, izvođenje radova na dionici od Cazina do granice s Hrvatskom planirano je u periodu od 2028. do 2031. godine. Ako se projekat bude odvijao prema predviđenoj dinamici, kompletna brza cesta od Bihaća do granice s Hrvatskom mogla bi biti završena do 2031. godine.
Trasa dionice Cazin – granica s Hrvatskom počinje u naselju Ćoralići kod Cazina, gdje se nastavlja na dionicu Bihać – Cazin, a završava u zoni graničnog prelaza Maljevac kod Velike Kladuše. Brza cesta projektovana je za brzinu od 100 kilometara na sat i najvećim dijelom prati koridor predviđen Prostornim planom Unsko-sanskog kantona.
Na ovaj način nastoji se izbjeći što veći broj konflikata s naseljenim mjestima, postojećim objektima i imovinsko-pravnim odnosima, što je jedan od ključnih izazova kod ovakvih velikih infrastrukturnih projekata.
Studija otkriva i niz tehničkih detalja buduće trase. Na dionici dugoj 27,7 kilometara planirana je izgradnja pet petlji i jednog čvorišta. Petlje su predviđene u zonama Čajića, Šumatca, Grahova, Nepeka i Zagrada, dok će čvorište Maljevac biti smješteno neposredno prije granice s Hrvatskom.
Zbog zahtjevnog terena planirana je i izgradnja tri dvocijevna tunela, kao i ukupno 13 mostova i vijadukata. Ukupna dužina mostova i vijadukata iznosit će oko 7,45 kilometara, dok će tunelske cijevi zajedno biti duge oko 2,3 kilometra.
Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH već se sada smatra jednom od najvažnijih planiranih saobraćajnica u Krajini. Njena izgradnja trebala bi značajno poboljšati povezanost Unsko-sanskog kantona s Hrvatskom, evropskom cestovnom mrežom i glavnim privrednim pravcima.
Osim kraćeg i sigurnijeg putovanja, nova cesta trebala bi donijeti i konkretnu razvojnu korist za privredu, turizam i svakodnevni život građana. Bolja povezanost Cazina, Bihaća, Velike Kladuše i graničnog područja mogla bi olakšati transport robe, privući investicije i smanjiti saobraćajni pritisak na postojeće magistralne ceste.
