Bosna i Hercegovina danas spada među zemlje s najvećim udjelom dijaspore u odnosu na broj stanovnika. Procjene međunarodnih institucija i domaćih statističkih izvora govore da izvan granica BiH živi između 2 i 2,3 miliona ljudi porijeklom iz ove zemlje. To znači da gotovo svaki drugi građanin BiH ili živi u inostranstvu ili ima člana uže porodice koji je dio dijaspore.

Dijaspora više nije samo posljedica ratnih dešavanja iz devedesetih godina, već kontinuiran proces potaknut ekonomskim, političkim i socijalnim razlozima.

Gdje živi dijaspora Bosne i Hercegovine

Najveći broj građana porijeklom iz BiH danas živi u evropskim zemljama. Među njima se posebno izdvajaju Njemačka, Austrija, Slovenija, Švicarska i Švedska. Samo u Njemačkoj živi više od 200.000 osoba porijeklom iz BiH, dok Austrija i Slovenija zajedno čine snažno uporište bh. zajednice u centralnoj Evropi.

Van Evrope, značajne zajednice postoje u Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija, gdje su bh. građani uglavnom dobro integrisani, ali i dalje snažno vezani za domovinu.

Razlozi odlaska: od rata do ekonomske nesigurnosti

Prvi veliki val iseljavanja dogodio se tokom rata od 1992. do 1995. godine, kada su stotine hiljada ljudi bile prisiljene napustiti svoje domove. Drugi, tiši, ali dugotrajniji val traje i danas. Glavni razlozi su niske plate, nestabilno tržište rada, politička neizvjesnost, spor pravosudni sistem i osjećaj nedostatka perspektive, posebno među mladima.

U posljednjih deset godina, BiH bilježi kontinuiran odlazak radno sposobnog stanovništva, što dodatno opterećuje već krhku demografsku strukturu zemlje.

Ekonomska snaga dijaspore

Dijaspora Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od ključnih stubova ekonomije zemlje. Godišnje doznake iz inostranstva premašuju nekoliko milijardi konvertibilnih maraka i čine značajan procenat bruto domaćeg proizvoda. Taj novac često služi kao osnovni izvor prihoda za desetine hiljada porodica, ali i kao stabilizacijski faktor za ukupnu ekonomsku sliku BiH.

Bez dijaspore, ekonomska situacija u mnogim lokalnim zajednicama bila bi znatno teža.

Veza s domovinom i pitanje povratka

Iako fizički udaljena, dijaspora ostaje snažno povezana s Bosnom i Hercegovinom. Redovni dolasci tokom ljeta, ulaganja u nekretnine, pomoć porodici i interes za politička zbivanja pokazuju da veza nije prekinuta.

Ipak, stvarni povratak u većem obimu i dalje je ograničen. Razlozi su administrativne prepreke, neuređeno tržište rada i nedostatak sistemske strategije za povratak i zadržavanje ljudi.

Dijaspora kao propuštena prilika

Bosna i Hercegovina još uvijek nema jedinstvenu, dugoročnu strategiju prema vlastitoj dijaspori. Umjesto da bude strateški partner u razvoju, dijaspora se često svodi na izvor doznaka i sezonskih dolazaka.

Stručnjaci upozoravaju da bi pametno uključivanje dijaspore u razvojne projekte, obrazovanje, transfer znanja i investicije moglo imati dugoročan pozitivan utjecaj na društvo i ekonomiju.

Između dvije domovine

Dijaspora Bosne i Hercegovine danas živi između dvije stvarnosti – uspješnog života u uređenim državama i emotivne povezanosti s domovinom koja se sporo mijenja. Koliko će BiH znati iskoristiti taj potencijal, zavisit će od političke volje, institucionalne ozbiljnosti i sposobnosti da se dijaspora konačno prepozna kao strateška snaga, a ne samo statistički podatak.