Filipu Zavadlavu pravomoćno je potvrđena kazna od 35 godina zatvora zbog trostrukog ubistva u Splitu. Vrhovni sud potvrdio je kaznu koja je ranije smanjena s 40 godina, izvijestio je HRT 1. oktobra.
Uz ovu presudu nameće se i pitanje jednog ranijeg slučaja: Jurica Torlak, jedan od muškaraca koje je Zavadlav ubio, 2004. godine osuđen je na tri godine zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj je poginula osmogodišnja Ivona Lalić.
Razlika između tih kazni zahtijeva objašnjenje. Međutim, ozbiljna rasprava o pravdi mora počivati na činjenicama, uz jednako poštovanje prema svakoj žrtvi.
Djevojčica je stradala u pješačkoj zoni ispred škole
Prema tadašnjem izvještaju Hine, koji je prenio Index, Torlak je 22. januara 2004. motociklom udario Ivonu u pješačkoj zoni ispred osnovne škole u splitskom Spinutu. Vozio je brzinom od 52 kilometra na sat.
Sud mu je u aprilu iste godine izrekao trogodišnju zatvorsku kaznu i trogodišnju zabranu upravljanja motornim vozilom. Kao olakšavajuće okolnosti navedeni su mladost, dotadašnja nekažnjavanost, priznanje i kajanje.
Upravo taj dio obrazloženja zaslužuje kritičko preispitivanje: koliku težinu mogu imati olakšavajuće okolnosti kada vožnja motociklom kroz prostor namijenjen pješacima završi smrću djeteta?
Zavadlav je osuđen za tri ubistva
Zavadlav je u januaru 2020. u Splitu ubio Juricu Torlaka, Marina Bobana i Marina Ožića Paića. U ponovljenom postupku 2023. dobio je jedinstvenu kaznu od 40 godina, koju je Visoki kazneni sud u oktobru 2025. smanjio na 35 godina zatvora. Ta je kazna sada pravomoćna.
Za razumijevanje razlike važno je da Torlaku nije suđeno za ubistvo djevojčice, nego za izazivanje saobraćajne nesreće sa smrtnom posljedicom. Prema tadašnjem izvještaju, sud je utvrdio svjesno kršenje saobraćajnih pravila. To nije isto što i utvrđena namjera da se nekoga ubije.
Ta razlika objašnjava zašto se slučajevi pravno drugačije tretiraju. Ipak, ona sama ne odgovara na pitanje je li trogodišnja kazna bila primjerena okolnostima u kojima je Ivona izgubila život.
Pitanja za pravosuđe traže dokumentirane odgovore
Za potpunu ocjenu Torlakove kazne potrebno je pregledati izvornu presudu, obrazloženje odmjeravanja kazne i eventualne žalbene odluke. Važno je utvrditi kakvu je kaznu tražilo tužilaštvo i je li se žalilo na izrečene tri godine.
U provjerenim izvještajima nema dokaza na osnovu kojih bi se moglo tvrditi da je kazna rezultat političke zaštite, korupcije ili nečije intervencije. Takve tvrdnje zahtijevaju dokaze. Zahtjev da pravosuđe objasni svoje odluke potpuno je opravdan.
Svaka žrtva zaslužuje jednak odnos
Ni dokazana kriminalna prošlost ne daje drugome pravo da nekome oduzme život. Jednako tako, osuda Zavadlavovih postupaka ne znači da se ranija kazna Torlaku mora prihvatiti bez kritike.
Ivona Lalić zaslužuje da se o njenoj smrti govori kao o tragediji koja traži ozbiljan odnos pravosuđa, a ne samo kao o argumentu u raspravi o drugom zločinu.
Javnost ima pravo postaviti teško pitanje: je li kazna od tri godine dovoljno odražavala odgovornost za smrt osmogodišnjeg djeteta? Odgovor treba tražiti u sudskim odlukama i njihovim obrazloženjima, uz zahtjev da zaštita ljudskog života bude uvjerljiva i u zakonu i u njegovoj primjeni.
