Pošalji vijest
| GPMaljevac.COM
  • Region
  • Crna kronika
  • Granica
  • Kamere
  • Stanje na cestama
  • Pravila putovanja
  • Naše priče
  • Region
  • Europa
  • Crna kronika
  • Slovenija
  • Hrvatska
  • Informacije sa granica
  • Policija
  • Njemačka
  • Austrija
  • Stanje na cestama
| GPMaljevac.COM
  • Granice
  • Kamere
  • Ceste
Pošalji vijest
Traži
  • Region
  • Crna kronika
  • Granica
  • Kamere
  • Stanje na cestama
  • Pravila putovanja
  • Naše priče
  • Polica privatnosti
© 2026 GPMaljevac.com
Dijaspora

Zamislite da se sva dijaspora vrati u BiH: Evo šta bi se promijenilo

Šta bi se dogodilo kada bi se 2,2 miliona ljudi iz dijaspore vratilo u BiH? Posljedice bi bile ogromne

03. 11. 2026 15:13
B.P.
Podijeli
dijaspora
Podijeli
Prati GPMaljevac.COM na Googleu

Zamislite da se jednog jutra svi Bosanci i Hercegovci koji žive u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švicarskoj, Švedskoj, Americi i drugim državama odluče vratiti u domovinu. Gradovi bi postali znatno naseljeniji, mnoge napuštene kuće ponovo bi dobile stanare, škole bi imale više učenika, a privreda bi dobila ogroman broj ljudi s međunarodnim iskustvom.

Međutim, povratak cjelokupne bosanskohercegovačke dijaspore ne bi značio samo demografski preporod. Takav scenarij donio bi i ogromne izazove za ekonomiju, tržište rada, zdravstveni sistem, obrazovanje i infrastrukturu.

Koliko bi se Bosna i Hercegovina zapravo promijenila kada bi se svi njeni iseljenici vratili?

BiH bi mogla imati više od pet miliona stanovnika

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u inostranstvu živi približno 2,2 miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Ovaj broj uključuje ljude rođene u BiH koji su se iselili, ali i njihove potomke rođene u drugim državama. Procjenjuje se da je oko 1,79 miliona ljudi koji danas žive u inostranstvu rođeno upravo u Bosni i Hercegovini.

Istovremeno, prema procjeni Svjetske banke za 2025. godinu, BiH ima približno 3,14 miliona stanovnika.

Kada bi se svih 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH preselilo u zemlju, broj stanovnika teoretski bi mogao porasti na približno 5,34 miliona.

To bi predstavljalo povećanje stanovništva od oko 70 posto.

Naravno, riječ je o hipotetičkom izračunu, a ne o demografskoj prognozi. Mnogi pripadnici druge i treće generacije dijaspore rođeni su u inostranstvu i svoj život, obrazovanje i profesionalnu budućnost vezuju za države u kojima žive.

Ipak, ovakav scenarij pokazuje koliko je bosanskohercegovačko iseljeništvo brojno u odnosu na stanovništvo koje danas živi u domovini.

Ekonomija bi dobila radnike, ali gdje bi se svi zaposlili?

Jedna od najvećih prednosti masovnog povratka bila bi mogućnost dolaska velikog broja kvalifikovanih radnika.

U dijaspori žive hiljade građevinskih inženjera, ljekara, medicinskih sestara, vozača, električara, programera, poduzetnika i drugih stručnjaka koji su iskustvo stekli u razvijenim evropskim državama.

Njihov povratak mogao bi pomoći domaćim kompanijama koje se već godinama suočavaju s nedostatkom radne snage u pojedinim zanimanjima.

Međutim, postoji ozbiljan problem.

Prema Anketi o radnoj snazi, u četvrtom kvartalu 2025. godine Bosna i Hercegovina imala je približno 1,28 miliona zaposlenih i 161.000 nezaposlenih osoba, uz stopu nezaposlenosti od 11,1 posto.

Kada bi se u kratkom periodu vratilo nekoliko stotina hiljada radno sposobnih ljudi, domaća ekonomija ne bi automatski mogla otvoriti dovoljan broj radnih mjesta.

Mnogi povratnici morali bi prihvatiti znatno niže plate nego u državama iz kojih dolaze, dok bi dio njih mogao ostati nezaposlen.

Bez velikih novih investicija, masovni povratak mogao bi dodatno povećati pritisak na tržište rada.

Bosna i Hercegovina mogla bi ostati bez milijardi maraka iz dijaspore

Jedna od najvećih ekonomskih promjena odnosila bi se na novac koji dijaspora svake godine šalje porodicama u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Centralne banke BiH, tokom 2025. godine ukupni tekući transferi iz inostranstva iznosili su rekordnih 5,92 milijarde KM.

Od tog iznosa 4,46 milijardi KM odnosilo se na lične transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva.

Taj novac koristi se za svakodnevne životne troškove, kupovinu hrane, plaćanje računa, školovanje djece, liječenje, obnovu kuća i brojne druge potrebe.

Kada bi se cjelokupna dijaspora vratila u BiH i prestala ostvarivati prihode u inostranstvu, značajan dio ovog novčanog priliva mogao bi nestati.

Posljedice bi posebno osjetile porodice kojima je pomoć rodbine iz Njemačke, Austrije ili drugih država jedan od glavnih izvora prihoda.

S druge strane, povratnici bi mogli donijeti ušteđevinu, kapital, nekretninsku imovinu i iskustvo za pokretanje novih poslovnih projekata.

Da li bi takva ulaganja nadoknadila izgubljene doznake zavisilo bi od broja zaposlenih povratnika, njihovih investicija i ukupnog razvoja domaće privrede.

Cijene stanova i kuća mogle bi naglo porasti

Zamislimo da se u Sarajevo, Tuzlu, Mostar, Banju Luku, Zenicu, Bihać i druge gradove u kratkom periodu doseli nekoliko stotina hiljada novih stanovnika.

Potražnja za stanovima, kućama i građevinskim zemljištem vjerovatno bi snažno porasla.

Posebno bi bila izražena u većim gradovima, gdje su radna mjesta, univerziteti, bolnice i druge javne usluge najdostupniji.

To bi moglo izazvati rast cijena nekretnina i najamnina, čime bi kupovina prvog stana postala još teža za mlade porodice.

Istovremeno, brojna sela i manje općine imaju prazne kuće i nekretnine koje se koriste samo tokom godišnjih odmora.

Ako bi se dio povratnika nastanio u tim područjima, moglo bi doći do obnove lokalnih zajednica, otvaranja trgovina i novih uslužnih djelatnosti.

Zato bi posljedice povratka u velikoj mjeri zavisile od toga gdje bi se ljudi odlučili nastaniti.

Škole bi ponovo bile pune, ali bi nedostajalo nastavnika i prostora

Jedan od pozitivnih učinaka povratka porodica iz dijaspore mogao bi biti povećanje broja djece u školama.

Mnoge obrazovne ustanove u BiH posljednjih godina suočavaju se sa smanjenjem broja učenika, posebno u ruralnim područjima i manjim sredinama.

Povratak mladih porodica mogao bi pomoći opstanku pojedinih škola i lokalnih zajednica.

Međutim, ako bi veliki broj djece istovremeno krenuo u nastavu, obrazovni sistem morao bi osigurati dodatne učionice, nastavnike, vrtiće i školski prijevoz.

Poseban izazov predstavljala bi djeca koja su odrasla u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji ili Švedskoj i koja možda ne govore dovoljno dobro bosanski, hrvatski ili srpski jezik.

Za njihovu uspješnu integraciju bili bi potrebni dodatni obrazovni programi i podrška.

Bolnice bi dobile stručnjake, ali i mnogo više pacijenata

Masovni povratak mogao bi pomoći zdravstvenom sistemu ako bi se u BiH vratili ljekari, medicinske sestre i drugi zdravstveni radnici koji danas rade u inostranstvu.

Njihovo međunarodno iskustvo moglo bi doprinijeti modernizaciji zdravstvenih ustanova i poboljšanju pojedinih medicinskih usluga.

Ipak, istovremeno bi porastao i broj ljudi kojima su te usluge potrebne.

Bolnice, domovi zdravlja i ambulante morali bi se prilagoditi većem broju pacijenata.

Poseban pritisak mogao bi nastati u gradovima u kojima zdravstvena infrastruktura već radi blizu svojih kapaciteta.

Povratak zdravstvenih radnika sam po sebi ne bi riješio probleme nedovoljnog finansiranja, medicinske opreme i organizacije zdravstvene zaštite.

Šta bi bilo s njemačkim, austrijskim i slovenskim penzijama?

Veliki dio bosanskohercegovačke dijaspore čine građani koji su decenijama radili u evropskim državama i tamo stekli pravo na penziju.

Kada bi se oni vratili u BiH, njihov povratak ne bi automatski značio gubitak penzije iz Njemačke, Austrije ili Slovenije.

Pravo na isplatu penzije u inostranstvo zavisi od propisa države koja je isplaćuje, vrste penzije i odgovarajućih međunarodnih sporazuma.

Za mnoge penzionere povratak bi značio mogućnost da prihode ostvarene tokom rada u inostranstvu troše u Bosni i Hercegovini.

To bi moglo povećati lokalnu potrošnju, posebno u manjim gradovima.

Ipak, trebalo bi riješiti pitanja zdravstvenog osiguranja, poreznih obaveza i pristupa socijalnim uslugama, koja se razlikuju od države do države.

BiH bi dobila hiljade novih poduzetnika i investitora

Među iseljenicima iz Bosne i Hercegovine nalazi se veliki broj uspješnih poduzetnika koji posjeduju kompanije u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švicarskoj i drugim državama.

Kada bi dio njih odlučio premjestiti poslovanje ili otvoriti nove kompanije u BiH, to bi moglo donijeti nova radna mjesta i investicije.

Posebno bi značajne mogle biti investicije u proizvodnju, informacione tehnologije, građevinarstvo, poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti.

Ipak, pokretanje biznisa ne zavisi samo od raspoloživog kapitala.

Poduzetnicima su potrebni pravna sigurnost, jednostavne administrativne procedure, odgovarajuća infrastruktura i stabilni uslovi poslovanja.

Bez poboljšanja poslovnog okruženja, čak ni dolazak velikog broja potencijalnih investitora ne bi garantovao brz ekonomski razvoj.

Bi li se svi uopće mogli naviknuti na život u BiH?

Povratak u domovinu za mnoge ljude predstavlja emotivnu želju, ali svakodnevni život nakon povratka može biti drugačiji od onoga koji zamišljaju tokom godišnjih odmora.

Građani koji su dugo živjeli u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj navikli su na drugačije administrativne procedure, organizaciju zdravstvenog sistema, radne uslove i javne usluge.

Posebno složen povratak mogao bi biti za djecu koja su rođena i odrasla u inostranstvu.

Za njih Bosna i Hercegovina može biti zemlja porodičnog porijekla i godišnjih odmora, ali ne nužno i mjesto u kojem imaju razvijene društvene veze.

Zbog toga bi povratak zahtijevao mnogo više od pronalaska kuće ili zaposlenja.

Bilo bi potrebno prilagoditi se novoj sredini, obrazovnom sistemu, tržištu rada i svakodnevnim životnim uslovima.

Možda BiH ne treba povratak svih, nego snažniju povezanost s dijasporom

Iako bi masovni povratak stanovništva mogao donijeti značajne demografske i ekonomske promjene, povratak svih iseljenika u kratkom vremenu bio bi izuzetno zahtjevan scenarij.

Mnogo realnija mogućnost jeste postepeni povratak dijela građana, uz istovremeno jačanje ekonomskih i društvenih veza s onima koji žele nastaviti živjeti u inostranstvu.

Dijaspora može doprinositi razvoju Bosne i Hercegovine i bez trajnog povratka, kroz ulaganja, prenos znanja, otvaranje radnih mjesta, saradnju s domaćim kompanijama i podršku porodicama.

Zato ključno pitanje možda nije šta bi se dogodilo kada bi se svih 2,2 miliona ljudi vratilo, nego šta bi Bosna i Hercegovina trebala ponuditi da se barem dio njih odluči vratiti i dugoročno ostati.

Za brojne građane koji danas žive u inostranstvu domovina ostaje mjesto kojem se rado vraćaju, ali odluka o trajnom povratku zavisi od mnogo više faktora nego što su ljubav prema rodnom kraju i želja za životom među svojima.

OZNAČENO:Dijaspora
Podijeli ovaj članak
E-pošta Kopiraj poveznicu Ispis
Nema komentara

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

- Oglas -
Ad image

Italija planira kazne za presporu vožnju: Na lijevoj traci najmanje 100 km/h

Osam minuta šutnje za Kristiana Periša: U Zagrebu najavljeno okupljanje i zahtjev za odgovornošću

Objavljena imena osumnjičenih za smrt Kristiana Periša: Novi detalji otkrivaju šta se događalo u bolnici (VIDEO)

Dječji dodatak u Sloveniji stiže 12. novembra 2026. godine na račune roditelja

Prethodni Sljedeći

Švicarska: Otac i sin pronađeni mrtvi, obojica državljani Hrvatske

Otac dvoje djece preminuo nakon napada: Nikola Popović (36) završio u jednomjesečnom pritvoru

Nove kamere za brzinu u Karlovcu i prema granicama sa BiH: Donosimo vam lokacije (FOTO)

Ostao bez novca na naplatnoj kućici u Hrvatskoj: Kako izaći s autoputa ako nemate čime platiti cestarinu?

Prethodni Sljedeći

Moglo bi vas zanimati

dijaspora
Dijaspora

Maida iz Bihaća izabrala neobično zanimanje: „Var ne pita ko drži gorionik“

Prije 12 sati
dijaspora
Dijaspora

Austrija mijenja pravila za FinanzOnline od 2027: Šta se mijenja za građane koji prijavljuju porez

Prije 22 sata
dijaspora
Dijaspora

Stalni papiri u Njemačkoj: Ko mora čekati pet godina, a ko ih može dobiti nakon 21 mjeseca

Prije 1 dan
dijaspora
Dijaspora

Potvrda o nekažnjavanju u Sloveniji: Zahtjev možete predati online, izdavanje je besplatno

Prije 2 dana

Nismo granična policija niti dio vlade, nego nezavisni portal koji pomaže ljudima prilikom prelaska graničnih prijelaza Maljevca i drugih kada vladaju gužve, prenosimo stanje na cestama, dijelimo korisne informacije i najnovije vijesti.

E-mail: Redakcija@gpmaljevac.com | marketing@gpmaljevac.com
      Whatsapp: 060 357 86 86 | 

Impressum | Polica privatnosti

© 2026 GPMaljevac.com

Facebook Youtube Instagram