Sve veći broj građana koji planiraju godišnji odmor na hrvatskoj obali suočava se s internetskim prevarama prilikom rezervacije privatnog smještaja. Prevaranti koriste fotografije stvarnih apartmana, lažno se predstavljaju kao vlasnici te od turista traže uplatu akontacije, nakon čega prekidaju svaki kontakt. U mnogim slučajevima putnici tek po dolasku na odredište saznaju da rezervacija nikada nije postojala.
Posljednjih sedmica hrvatska policija zaprimila je više prijava građana koji su ostali bez novca nakon rezervacije apartmana putem društvenih mreža i neprovjerenih internetskih oglasa. Žrtve su unaprijed uplatile dogovoreni iznos za smještaj, vjerujući da komuniciraju sa stvarnim iznajmljivačem, da bi kasnije otkrile da je riječ o lažnom profilu.
U jednom slučaju mlada žena iz Slavonije uplatila je novac za apartman na Jadranu, ali joj se osoba s kojom je dogovorila rezervaciju više nije javljala. Naknadno je utvrđeno da pravi vlasnik objekta nije znao da se njegov apartman uopće oglašava putem tog profila niti je primio bilo kakvu uplatu.
Sličnu situaciju doživio je i muškarac koji je rezervirao smještaj u Zadru. Nakon što je uplatio više od 300 eura akontacije, kontaktirao je stvarnu vlasnicu apartmana i saznao da su svi termini odavno popunjeni te da nikada nije razgovarala s njim. Nekoliko dana ranije i državljanin Srbije prijavio je gotovo identičnu prevaru nakon pokušaja rezervacije apartmana u Rovinju preko društvenih mreža.
Stručnjaci upozoravaju da se najveći broj ovakvih prevara događa upravo na neprovjerenim internetskim oglasima i društvenim mrežama, gdje je znatno teže provjeriti identitet osobe koja nudi smještaj. Za razliku od velikih platformi za rezervacije, na kojima postoje određeni sigurnosni mehanizmi i sistemi zaštite korisnika, oglasi objavljeni na društvenim mrežama često ostaju bez ikakve provjere.
Dodatni problem predstavljaju pokušaji krađe podataka o bankovnim karticama. Nacionalni CERT u Hrvatskoj upozorio je na pojačane phishing prevare povezane s turističkim rezervacijama. Građani putem aplikacija za razmjenu poruka primaju poruke u kojima se pošiljatelji lažno predstavljaju kao predstavnici smještaja ili poznatih platformi za rezervaciju. U porukama se često koriste stvarni podaci o rezervaciji kako bi izgledale uvjerljivo, a korisnike se navodi da putem dostavljenih poveznica potvrde rezervaciju ili ponovno unesu podatke svoje bankovne kartice.
Sigurnosni stručnjaci savjetuju da se sve informacije o rezervaciji provjeravaju isključivo putem službene internetske stranice ili aplikacije preko koje je smještaj rezerviran. Poseban oprez potreban je kada se od gosta traži uplata izvan službenog sistema ili kada komunikacija iznenada bude prebačena na aplikacije poput WhatsAppa ili drugih servisa za razmjenu poruka.
Na meti prevaranata nisu samo turisti nego i stvarni iznajmljivači. Zabilježeni su slučajevi krađe fotografija apartmana, lažnog predstavljanja vlasnika te otvaranja profila s njihovim identitetom. Na taj način prevaranti prodaju nepostojeće rezervacije, dok pravi vlasnici za cijeli slučaj saznaju tek kada im se na vratima pojave gosti koji vjeruju da imaju uredno plaćen smještaj.
Prije svake uplate preporučuje se provjera identiteta iznajmljivača, usporedba kontakt podataka, pregled ranijih recenzija te izbjegavanje ponuda koje nude luksuzan smještaj po neuobičajeno niskim cijenama. Upravo kombinacija izrazito povoljne cijene, slobodnih termina u vrhuncu sezone i zahtjeva za hitnom uplatom jedan je od najčešćih znakova da bi moglo biti riječ o pokušaju prevare.
