Sve veći broj bolovanja postaje ozbiljan teret za njemačko gospodarstvo, a nova rasprava o mogućim restrikcijama već je podigla prašinu.

Trgovinske i industrijske organizacije u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija razmatraju uvođenje dana čekanja na bolovanju, tijekom kojih bi radnici primali smanjenu plaću, najčešće oko 70 posto. Uz to, sve glasnije se traži ukidanje bolovanja koje se odobrava putem telefona, no liječnici takve prijedloge oštro odbacuju.

Prema pisanju njemačkih medija, stopa bolovanja u 2025. godini dosegla je 5,7 posto, što je gotovo dva postotna boda iznad prosjeka iz razdoblja između 2003. i 2019. godine. Do tih je podataka došlo Udruženje farmaceutskih tvrtki temeljenih na istraživanjima (VfA), upozoravajući da ovakav trend ima ozbiljne ekonomske posljedice.

Povećan broj bolovanja, prema statistici, odgovara izostanku oko 800.000 radnika. Dio rasta pripisuje se elektroničkoj potvrdi o bolovanju, uvedenoj 2022. godine, no dio stručnjaka ističe da je riječ i o realnom povećanju odsutnosti s posla.

Milijarde eura gubitaka za gospodarstvo

Prema procjenama, neuobičajeno visoka stopa bolovanja godišnje smanjuje bruto domaći proizvod za oko 0,4 posto, a u najnepovoljnijem scenariju taj bi gubitak mogao dosegnuti gotovo jedan posto. U razdoblju od četiri godine to bi značilo do 160 milijardi eura manje dodane vrijednosti.

Glavni ekonomist VfA upozorava da velik broj dana bolovanja ima dvostruki negativan učinak. Kratkoročno usporava gospodarski oporavak, dok srednjoročno smanjuje ukupni proizvodni potencijal zemlje.

Samo tijekom 2024. godine poslodavci su, prema procjenama, izdvojili oko 82 milijarde eura za nastavak isplate plaća radnicima na bolovanju. Zbog toga poslovna zajednica u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, slično stajalištima koja dolaze i iz savezne politike, sve glasnije traži reforme.

Predsjednik Obrtničke komore NRW-a Andreas Ehlert poručuje da je smanjenje broja dana bolovanja nužno kako bi se očuvala radna mjesta i konkurentnost Njemačke. Kao jednu od mogućnosti navodi uvođenje barem jednog dana čekanja, tijekom kojeg bi plaća bila umanjena, čime bi se dio tereta prebacio sa poslodavaca.

Poslodavci traže ukidanje bolovanja putem telefona

Udruženje poslodavaca Sjeverne Rajne-Vestfalije ističe da nitko ne dovodi u pitanje pravo na bolovanje, ali naglašava potrebu za raspravom o pretjeranim troškovima. Predstavnici poslovne zajednice upozoravaju da su njemački propisi znatno izdašniji nego u mnogim drugim europskim državama.

Kao primjer navode Francusku, Španjolsku i Italiju, gdje postoje do tri dana čekanja, dok se u nekim zemljama tijekom prvih dana bolesti isplaćuje tek 70 do 80 posto plaće.

Posebno se kritizira praksa bolovanja putem telefona. Poslodavci smatraju da takav sustav otvara prostor za zloupotrebe, jer liječnici bez pregleda imaju ograničene mogućnosti za realnu procjenu zdravstvenog stanja. U obrtničkom sektoru upozoravaju da visoka stopa izostanaka dodatno opterećuje male kolektive, gdje preostali radnici moraju nadoknađivati manjak osoblja.

Liječnici i osiguravatelji protiv restrikcija

S druge strane, Udruga liječnika zakonskog zdravstvenog osiguranja u Sjevernoj Rajni smatra da je telefonsko bolovanje učinkovit alat, posebno za pacijente koje liječnici već dobro poznaju. Predsjednik KV-a Frank Bergmann ističe da bi ukidanje ove mogućnosti samo dodatno opteretilo ordinacije, bez stvarnog učinka na smanjenje broja bolovanja.

Zdravstveno osiguranje DAK predlaže i model djelomičnog bolovanja, prema kojem bi radnici radili, primjerice, tri sata dnevno. No poslodavci takvu ideju odbacuju, smatrajući da bi ona dodatno zakomplicirala organizaciju rada i administraciju, bez jasne koristi za gospodarstvo.