Kontroverzni slučaj Folarina Baloguna na Svjetskom prvenstvu 2026. godine otvorio je jedno od najosjetljivijih pitanja u modernom fudbalu: mogu li se pravila usred turnira primjenjivati drugačije za pojedine igrače i reprezentacije?
Američki napadač dobio je crveni karton u utakmici protiv Bosne i Hercegovine, ali je FIFA kasnije odlučila da se izvršenje njegove automatske suspenzije od jedne utakmice odgodi na probni period od godinu dana. Time je Balogunu omogućeno da nastupi protiv Belgije u osmini finala, što je izazvalo burne reakcije UEFA-e, Belgije i velikog dijela fudbalske javnosti.
Odluka je dodatno dobila na težini zbog činjenice da je američki predsjednik Donald Trump tražio od predsjednika FIFA-e Giannija Infantina da se slučaj preispita. FIFA je tvrdila da su odluku donijela nezavisna disciplinska tijela, ali je cijeli slučaj ostavio snažan utisak političkog pritiska na fudbalska pravila.
Balogunov slučaj mnoge je podsjetio na jedan od najpoznatijih disciplinskih slučajeva u historiji svjetskih prvenstava, onaj iz 1962. godine, kada je legendarni Brazilac Garrincha, poznat kao “Anđeo s krivim nogama” i “Radost naroda”, nakon crvenog kartona ipak zaigrao u finalu.
Garrincha je isključen u polufinalu Svjetskog prvenstva u Čileu, u utakmici između Brazila i domaće selekcije Čilea. Pred kraj susreta došlo je do sukoba s čileanskim igračem Eladijom Rojasom, nakon čega je brazilska zvijezda morala napustiti teren.
Brazil je tu utakmicu dobio 4:2 i izborio finale protiv tadašnje Čehoslovačke, ali se odmah otvorilo pitanje može li Garrincha igrati za titulu. U današnjem fudbalu direktan crveni karton automatski nosi suspenziju za narednu utakmicu, ali pravila iz 1962. nisu funkcionisala na isti način kao današnja.
Tada je FIFA-in disciplinski organ razmatrao slučaj pojedinačno. Prema historijskim zapisima, brazilski savez je snažno lobirao da Garrincha ne bude suspendovan, a u priči se spominje i podrška iz Čilea, zemlje domaćina turnira. Na kraju je Garrincha prošao samo s opomenom i dobio pravo nastupa u finalu.
Brazil je u finalu pobijedio Čehoslovačku rezultatom 3:1 i osvojio drugu uzastopnu titulu svjetskog prvaka. Garrincha je tako ostao dio jedne od najvećih priča u historiji Mundijala, ne samo zbog igre, nego i zbog načina na koji je izbjegao suspenziju nakon isključenja.
Zbog toga se danas slučajevi Garrinche i Baloguna često stavljaju jedan pored drugog. Ipak, postoji velika razlika. Garrincha je igrao u vremenu kada nije postojao današnji sistem automatske suspenzije nakon crvenog kartona, pa je disciplinsko tijelo imalo drugačiju ulogu u odlučivanju. Kod Baloguna je automatska suspenzija postojala, ali je FIFA odlučila odgoditi njeno izvršenje.
Upravo ta razlika čini slučaj Balogun posebno spornim. Kritičari tvrde da je FIFA otvorila opasan presedan, jer se sada postavlja pitanje da li bi svaki drugi igrač u istoj situaciji mogao tražiti isti tretman. UEFA je zbog toga javno poručila da je odluka FIFA-e bez presedana, neshvatljiva i neopravdana.
Za Bosnu i Hercegovinu ovaj slučaj ima dodatnu težinu jer je Balogun crveni karton dobio upravo protiv Zmajeva. Start nad Tarikom Muharemovićem nakon VAR pregleda ocijenjen je kao prekršaj za direktno isključenje, ali kazna nije odrađena u narednoj utakmici.
Na kraju, Balogunov nastup protiv Belgije nije pomogao Sjedinjenim Američkim Državama. Belgija je pobijedila 4:1 i izbacila Amerikance sa Svjetskog prvenstva, ali je slučaj ostao jedna od najvećih kontroverzi turnira.

