Svi smo dobro upoznati da veliki broj bosanskohercegovačkih građana radi u Republici Sloveniji, ali smo manje upoznati o uslovima i načinu rada u preduzećima, posebno za vrijeme trajanja prve vize (godinu dana).
Za vrijeme trajanja prve vize koja je Zakonom propisana na vremenski period od 365 dana, mnogi građani Bosne i Hercegovine, ali i ostalih zemalja Balkana doživljavaju razne neugodnosti poput mobinga, psovanja, zahtjevanja prekomjernog rada koje zna biti i subotom, nedjeljom pa čak i za vrijeme praznika gdje je plaćena isključivo osnovne stanica.
U uredništvo portala GPMaljevac.COM javio se pratitelj (ime poznato portalu i policijskim istražiteljima) koji je zbog jednog ovakvog slučaja bio primoran vratiti se u BiH.
Naime, vlasnik firme u Ljubljani (ime firme poznato Uredništvu portala) napravio je prvu radnu dozvolu za A.M., kojem je rečeno da firma posjeduje velike ugovore u građevinarstvu te da zapošljava nekoliko desetina radnika, što nije bila istina – potvrđuje A.M. u razgovoru za portal GPMaljevac.COM, te dodaje da je firma imala relativno mali broj radnika i gotovo nikako ugovora za izvođenja radova.
Nakon dobivanja radne dozvole, naš pratitelj se uputio za Ljubljanu gdje je sjedište firme (firma poznata uredništvu portala i istražiteljima). Po dolasku u firmu, A.M. upućen je na rad u Njemačku gdje je radio od sredine maja 2021. godine do kraja augusta 2021. godine. U međuvremenu je vlasnik firme zahtjevao 1500,- euro za troškove izrade vize, ali i plaćanje radne robe od strane radnika (čak i olovke ili metra koje je radnik koristio na gradilištu).
Na adresu firme poslali smo upit vezan za naplatu vize u iznosu od 1500,- euro ali do trenutka objave ovog teksta odgovor nismo dobili.
U prepisci razgovora (koju smo dobili na uvid) između radnika i šefa jasno se može zaključiti neodgovorno i nekulturno ponašanje vlasnika firme koji uglavnom vrijeđa na način da radniku upućuje riječi poput vehabija i lažljivac uz psovanje užeg dijela porodice i drugih sličnih, pogrdnih stvari.
Radnik se, naravno, vratio u Bosnu i Hercegovinu iako mu je vlasnik firme ostao dužan 1620, – euro, a sav materijal prosljeđen je inspekciji i Ministarstvu rada Republike Slovenije.
