Uprkos ovim procjenama, kontrole duž granice od 330 kilometara koja dijeli dvije države EU ostale su na snazi osam godina od 2015.
Pozivajući se na zabrinutost zbog neregularnih migracija, Beč je 18 puta obavijestio Komisiju EU o produženju kontrole unutrašnjih granica sa susjednim zemljama, Slovenija i Mađarska, prenosi SchengenVisaInfo.
Ali takva mjera “ne efikasno spriječava migraciju”, smatra Vlada Slovenije, jer slovenska policija nije otkrila povećanje neregularnih prelazaka na zajedničkoj granici sa Austrijom, a broj zajedničkih granica je zanemarljiv.
Ističući da granična kontrola takođe predstavlja veliki teret za stanovništvo na granici, putnike, životnu sredinu i privredu, Vlada je poručila da bi granične kontrole trebalo zamijeniti drugim mjerama kao što su zajedničke patrole, pojačana dubinska kontrola i druge zajedničke akcije i vježbe na osnovu procjene rizika, smatrajući šengenski prostor jednim od najvažnijih dostignuća EU koje se „mora očuvati“.
Privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutrašnjim granicama dozvoljeno je državama članicama prema Šengenskom zakoniku o granicama (SBC) u slučaju ozbiljne prijetnje javnoj ili unutrašnjoj sigurnosti. Međutim, mora se primijeniti kao krajnja mjera u izuzetnim situacijama i mora poštovati princip proporcionalnosti.
Ponovno uvođenje graničnih kontrola može se produžiti na obnovljive periode do 30 dana, ali ukupan period ne može biti duži od šest mjeseci, shodno članovima 25. i 26. kodifikovanog SBC-a. Države članice su dužne dostaviti prethodno obavještenje Komisiji i drugim državama članicama najmanje četiri sedmice prije provedbe takvog produženja.
Austrija je uvela granične kontrole u jesen 2015. navodeći kao razlog povećan broj ljudi koji traže međunarodnu zaštitu.
