Krajem novembra 2021. u Sloveniji su na temelju dozvola ili boravišne dozvole živjela 212.462 stranca (183.921 državljanin trećih zemalja i 28.541 državljanin EU).
Boravišne dozvole
Državljani trećih zemalja imaju najviše boravišnih dozvola a to su državljani Bosne i Hercegovine , a slijede ih građani Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije .
Od januara do kraja novembra ove godine izdano je 68.690 dozvola za privremeni boravak i 7.115 dozvola za stalni boravak. Svrha dozvola za privremeni boravak državljana trećih zemalja je zapošljavanje ili rad (48.460), zatim spajanje obitelji (18.055) i studij (4.011).
Do kraja novembra ove godine prijavljeno je 5.264 izdanih potvrda (582 za prebivalište) kod državljana EU s prebivalištem u Republici Sloveniji dulje od 90 dana. Među državljanima EU u Republici Sloveniji najviše je u Hrvatskoj, a slijede državljani Bugarske, Italije i Njemačke.
Kao potpisnica Ženevske konvencije i članica EU-a, Slovenija pruža međunarodnu zaštitu osobama koje su progonjene u svojim zemljama porijekla zbog svojih političkih uvjerenja ili vjere, rase, etničke pripadnosti ili etničke pripadnosti i čiji bi život ili sloboda bili ugroženi ili izloženi mučenja i nečovječnog postupanja.
Do kraja novembra ove godine u Republici Sloveniji podneseno je 4.568 zahtjeva za međunarodnu zaštitu . Najviše su uložili građani Afganistana, Pakistana i Irana. Ove godine status međunarodne zaštite dobilo je 15 osoba.
Rastući volumen migracije zahtijeva jasnu, integriranu, višeslojnu i održivu regulaciju. Iznimno je važna suradnja između država članica EU, kao i suradnja s trećim zemljama, čemu teži i Slovenija.
Podaci su objevljeni povodom Međunarodnog dana migranata, jučer 18.decembra.
