Rekordna božićnica u Sloveniji: skoro 5000 eura po zaposlenom
Slovenačka vlada će danas razmatrati prijedlog obavezne božićnice za sve zaposlene. To su iznosi koje već sada primaju zaposleni u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.
Premijer Robert Golob najavio je da će vlada razmotriti prijedlog za uvođenje obavezne božićnice za sve zaposlene. Prema njegovim riječima, ona bi trebala biti u potpunosti oslobođena poreza i doprinosa.
Kako je pojasnio Golob, vlada je odustala od ideje o porezu na imovinu, koju je prije godinu dana najavio zajedno s ministrom finansija Klemenom Boštjančičem, ali nije odustala od namjere o poreskom rasterećenju rada. Novi plan predviđa uvođenje božićnice kao obavezne 14. plate, slično kao što već postoji regres za godišnji odmor.
⸻
Najviše božićnice lani dobili zaposleni u informatičkoj i farmaceutskoj industriji
Prema podacima koje je lani prikupila STA, najdarežljivija su bila farmaceutska, telekomunikacijska i IT preduzeća. Na vrh se popeo Datalab sa iznosom od 4900 eura bruto. Slijedili su Krka i Telekom Slovenije sa 2343 eura, što je odgovaralo tadašnjoj prosječnoj slovenačkoj plati, dok je Lek isplatio 2000 eura.
Iznosi su se po sektorima prilično razlikovali: u energetici je Petrol isplatio 1700 eura, u bankama OTP banka 1540 eura. U trgovini su iznosi bili niži; Spar je u prosjeku isplatio 548 eura, Hofer i Lidl po 400 eura, a Mercator 240 eura u obliku e-bonova. Brojna preduzeća, poput Zavarovalnice Triglav, Revoza i Darsa, tada još nisu donijela odluku o visini nagrade.
⸻
U Austriji božićnicu prima 98 posto zaposlenih
Naša sjeverna susjeda je primjer uspješnog socijalnog partnerstva, gdje božićnicu prima 98 posto zaposlenih, iako ona nije uređena posebnim zakonom. To je posljedica izuzetno široke pokrivenosti austrijske privrede kolektivnim ugovorima između sindikata, radničkih komora i privrednih komora.
Sistem uključuje i radnike sa skraćenim radnim vremenom, koji imaju pravo na razmjerni dio isplate, a pravo vrijedi i tokom bolovanja.
Prema podacima portala karriere.at, austrijska božićnica je nešto niža od mjesečne plate; za platu od 1500 eura bruto navodi se božićnica u iznosu od 1210 eura.
Austrijska božićnica je za većinu zaposlenih oporezovana po povoljnijoj, šestoprocentnoj stopi. Zato zaposleni na račun dobiju iznos koji je znatno viši od neto iznosa njihove redovne mjesečne plate. Prema podacima austrijskog statističkog ureda, medijana neto plate u 2023. iznosila je 2505 eura.
⸻
U Njemačkoj božićnicu prima otprilike polovina zaposlenih
Slična regulativa postoji u Njemačkoj, gdje sindikati nisu bili toliko uspješni u borbi sa kapitalom, pa božićnica nije toliko rasprostranjena kao u Austriji.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u zapadnoj Njemačkoj je prima 55 posto, a u istočnoj 45 posto zaposlenih. Prosječna božićnica je lani iznosila 2987 eura bruto.
U tom prosjeku kriju se velike razlike među sektorima: u energetici 14. plata je često prelazila 5400 eura, dok je u ugostiteljstvu iznosila samo 947 eura, pokazuju statistike.
⸻
GZS protiv zakonskog uvođenja božićnice
Gospodarska zbornica Slovenije (GZS) kritična je prema najavi obavezne božićnice, jer smatra da bi to moglo ugroziti dugoročnu konkurentnost radnih mjesta u Sloveniji, kaže glavni ekonomist GZS Bojan Ivanc.
Uspješna slovenačka preduzeća već danas isplaćuju bonuse, božićnice i druge oblike nagrada iz poslovnog uspjeha, koje su vezane za dobro poslovanje firme. Društva koja posluju slabije nisu u mogućnosti isplaćivati te nagrade. To znači da tržišni mehanizam dovodi do toga da sposobniji zaposleni rade u društvima koja su ekonomski uspješna na tržištu,” ocijenio je Ivanc.
