Dana 1. januara 2023., nakon godina truda i teškog rada, Hrvatska je konačno postala članica schengenskog prostora, ukinuvši unutarnje granice s preostalih 26 schengenskih zemalja.
S ulaskom zemlje u schengensku zonu, putnici koji su posebno zaljubljeni u hrvatska obalna odredišta uskoro će se suočiti s nekoliko promjena prilikom putovanja tamo, od kojih im se neke možda neće svidjeti, poput činjenice da će se njihov boravak u Hrvatskoj sada računati prema ukupnih 90 dana dopuštenog boravka u schengenskoj zoni.
Ipak, druge promjene, poput uvođenja eura kao svoje valute i odbacivanja kune, putnici su već pozdravili, izvještava SchengenVisaInfo.
Granice između Hrvatske i ostalih schengenskih zemalja više ne postoje
Prva i među najvažnijim promjenama koje će putnici primijetiti jest ukidanje graničnih kontrola na putovanju iz Hrvatske u bilo koju od ostalih 26 schengenskih zemalja i obrnuto.
Od 1. januara putnici koji prelaze kopnene granice iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku, te oni koji u tu zemlju dolaze iz Slovenije i Mađarske, više ne moraju prolaziti kontrolu putovnica. Oni sada mogu putovati između tih zemalja, kao da granice ne postoje.
Provjere unutarnje zračne granice, s druge strane, ostat će na snazi do 26. marta 2023., kada počinje ljetno/zimsko računanje vremena Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA).
Ukidanje graničnih kontrola posebno će utjecati na putnike koji u Hrvatsku često dolaze iz drugih zemalja schengenskog prostora, što će im olakšati ulazak u ovu zemlju.
>> Ulazak Hrvatske u Schengen također će pojednostaviti putovanja za slovačke državljane
Boravak u Hrvatskoj računat će se u schengen 90/180 dana boravka
Putnici iz zemalja schengenskog prostora bez viza koji su Hrvatsku koristili kao bazu za resetiranje svog 90-dnevnog razdoblja dopuštenog boravka u schengenskom prostoru više to neće moći učiniti.
Od 1. januara boravak u Hrvatskoj računa se u rok od 90 dana.
Do tada su putnici koji nisu trebali vizu za ulazak u zemlje schengenskog prostora i Hrvatsku za boravak do 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana, posebice britanski državljani, koristili Hrvatsku kao zemlju u koju bi putovali i tamo boravili. neko vrijeme, kako bi se mogli vratiti u zemlje Schengena bez kršenja pravila boravka od 90 dana.
Britanci koji su Hrvatsku koristili kao bazu za resetiranje brojanja dana u Schengenu više to ne mogu
Nema više ‘kompliciranih’ kuna, sada možete plaćati eurima
I Hrvatska je 1. januara 2023. ušla u eurozonu, što znači da država od sada koristi euro kao službenu valutu.
Istoga dana 70 posto bankomata u Hrvatskoj odbacilo je kune i počelo distribuirati novčanice eura. Do početka trećeg tjedna u januaru svi će bankomati dijeliti samo eure.
U prva dva tjedna trgovine i druge službe i dalje će primati kovanice i novčanice kuna, ali će kupci u zamjenu dobiti eure kako bi se omogućilo postupno povlačenje kuna iz optjecaja.
“ U skladu s dosljednom evidencijom stabilnosti tečaja, kuna će se mijenjati po tečaju od jednog eura za 7,53450 hrvatskih kuna ”, objavila je Europska komisija o tečajevima.
Hrvati i stranci koji imaju gotovinu u kunama moći će ih mijenjati u Financijskoj agenciji i poštanskim uredima do 30. juna 2023., potpuno besplatno, au poslovnim bankama to će biti moguće do 31. decembra 2023.
Prelazak Hrvatske na euro dobro je napredovao u svojoj početnoj fazi
Cijene su porasle za 10-15%, ali bi uskoro mogle postati normalne
Putnici koji posjećuju Hrvatsku u prvim tjednima 2023. godine, posebice oni koji su dobri u matematici, mogli bi primijetiti povećanje cijena u zemlji.
Mnogi su trgovci nakon uvođenja eura cijene “ zaokruživali ” naviše , pa su cijene porasli za deset do 15 posto. Primjerice, kava koja bi u prosincu u Hrvatskoj u baru koštala osam kuna, što je jednako 1,09 eura, sada stoji 1,5 eura.
Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak, 9. siječnja, da poduzeća moraju smanjiti cijene do 13. januara ili će se suočiti s mjerama Vlade, koje uključuju ukidanje subvencija i uvođenje poreza.
Nema više kupnje nedjeljom jer će uskoro većina trgovina biti zatvorena
Putujući u Hrvatsku nedjeljom, putnici moraju biti svjesni da će im šanse da pronađu otvorene trgovine biti male jer je zemlja odlučila nedjelje učiniti slobodnima za kupovinu.
” Želimo omogućiti maloprodajnim zaposlenicima da provode nedjelju sa svojim obiteljima “, objavila je vlada na Twitteru krajem studenoga, najavljujući taj potez.
Trgovine će tijekom ljetne sezone raditi samo 16 nedjelja u godini.
Međutim, maloprodajne trgovine unutar zračnih luka, autobusnih i željezničkih kolodvora, trajekata, hotela, benzinskih crpki ili muzeja bit će potpuno izuzete od selidbe.
Povećat će se broj putnika, a time i turističke gužve.
Ulaskom Hrvatske u Schengensku zonu očekuje se porast broja turista.
Samo tijekom blagdana u hrvatskim hotelima i drugim oblicima kratkoročnog najma ostvareno gotovo 600.000 noćenja turista . U isto vrijeme zabilježeno je preko 214.000 dolazaka turista, što je povećanje od 28 posto u odnosu na prethodnu godinu
