Hoćemo li i 2022. svjedočiti krizi koju smo mogli pratiti 1970-ih, kada su se pred benzinskim postajama zbog nedostatka benzina gomilale duge kolone vozila?
Iz Međunarodne energetske agencije stižu upozorenja – ne samo o visokim cijenama, već i o mogućnosti nestašice goriva. Slovenska vlada danas kreće u pronalaženje rješenja, ali će u isto vrijeme morati preciznije definirati koliko će to naroda koštati pri osmišljavanju financijskih mjera.
Ozbiljna nestašica goriva, koja je obilježila 1970-e, ponovit će se, predviđa Međunarodna energetska agencija (IEA). Ali kriza će biti šire energije i trajat će dulje, upozorava prvi čovjek IEA-e.
“Prije 24. februara Rusija je bila prvi svjetski izvoznik nafte i prvi svjetski izvoznik prirodnog plina i jedan od najvećih svjetskih izvoznika ugljena” , rekao je Fatih Birol , predsjednik IEA.
Ne samo cijena, Europa i SAD moraju se pripremiti na nestašicu goriva ljeti, baš u vrijeme kada će ljudi masovno biti na odmoru.
“Ne živimo u imaginarnom svijetu, realnost je da moramo zamijeniti naftu i plin koji dolaze iz Rusije”, dodao je Birol.
Trenutačno se nova slovenska vlada s timom od tri ministra Matjaža Hana , Bojana Kumra i Irene Šinke , stručnih službi i premijera Roberta Goloba priprema uhvatiti u koštac s pitanjem energetike i hrane.
Vlada mora požuriti s mjerama, a ujedno dugoročno brinuti o energetskoj učinkovitosti države, kaže energetski stručnjak Alojz Poredoš . “Naravno, u slučaju ozbiljne krize u kratkom roku, bit će potrebno zamrzavanje cijena. ” Zahtjevi za podmirenje najnovijih zamrzavanja već stižu. Samo Petrol procjenjuje da ima pravo na gotovo 70 milijuna odštete.
Istodobno, Vlada se suočava i s kritikama Fiskalnog vijeća koje kritikuje nedorečenost koalicijskog sporazuma i moguće povećanje rashoda, koji bi mogao biti i veći od povećanja prihoda.
Predsjednik Fiskalnog vijeća Davorin Kračun , gostujući u emisiji 24UR ZVEČER , rekao je da je koalicijski sporazum “jako ambiciozan i ima puno dobrih ideja i planova” , ali da svaka stvar ili projekt ima svoje javne financije. strana. To znači da svi planovi moraju biti financijski “pokriveni”. Prema Kračunu, najgori scenariji su neravnoteža javnih financija, povećanje zaduživanja ili pad u dužničku spiralu. Stoga, prema njegovim riječima, Vlada mora osigurati pravovremeno pokrivanje javnih financija.
Obećanja se moraju ispuniti, ali postoje granice, dodaje Kračun. Kako je objasnio, Slovenija je relativno visoko zadužena, a u posljednje dvije godine dug raste brže nego u drugim zemljama. Dakle, ne smije biti dubokog deficita koji bi zahtijevao povećanje javnog duga, jer se očekuje zaoštravanje financijskih tržišta. Prema Kračunovim riječima, dosad je bilo prilično lako pokrivati deficite kreditima ili obveznicama, ali sada je to gotovo. “Država mora paziti da ne postane meta financijskih tržišta” , dodao je, navodi 24ur.
“Već danas se suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu u Hrvatskoj”, kažu za Jutarnji u Petrolu.
Dok Vlada koristi zadnje adute u blokiranju rasta cijena goriva iznad 15 kuna po litri, dio trgovačkih lanaca upozorio nas je u ponedjeljak da prava opasnost za hrvatsko tržište i potrošače prijeti iz suprotnog smjera, odnosno iz otežane opskrbe zbog očekivane blokade uvoza ruske nafte u Europsku uniju, navodi Jutarnji.hr.
– Već danas se suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu. No, zbog embarga EU na rusku naftu očekuju se dodatni poremećaji u opskrbi i dodatni pritisak na maloprodajne cijene – poručeno je iz Petrola u povodu Vladine uredbe o smanjenju trošarina i marži na gorivo koja će u srijedu stupiti na snagu.
