Brojni državljani Bosne i Hercegovine koji su godinama živjeli i radili u Sloveniji odlučuju se za preseljenje u Austriju zbog boljih poslovnih prilika, viših primanja ili spajanja porodice. Međutim, promjena države boravka podrazumijeva i određene administrativne obaveze koje mnogi zanemare.
Jedna od čestih grešaka jeste zadržavanje prijavljene adrese u Sloveniji, iako se osoba trajno preselila u Austriju i više ne živi na ranijoj adresi.
Prema informacijama slovenske državne uprave, osoba koja napusti adresu prijavljenog privremenog prebivališta dužna je izvršiti odjavu najkasnije u roku od osam dana nakon preseljenja. Odjava se može obaviti i ranije, uz navođenje datuma odlaska.
Postupak je moguće pokrenuti preko nadležne upravne jedinice, a za određene prijave i odjave dostupne su elektronske usluge portala eUprava.
Ako osoba ostane prijavljena na adresi na kojoj više ne stanuje, može se suočiti s prekršajnom odgovornošću zbog nepoštovanja propisa o prijavi prebivališta. Dodatne poteškoće mogu nastati prilikom dostavljanja službene pošte, jer državne institucije određene dokumente mogu slati na evidentiranu adresu.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poreznim obavezama. Sama činjenica da je neko zadržao prijavljenu adresu u Sloveniji ne znači automatski da je tamo i dalje porezni rezident. Međutim, slovenski porezni organi prilikom utvrđivanja poreznog statusa uzimaju u obzir stvarne životne okolnosti, uključujući mjesto stanovanja, porodicu, zaposlenje i druge relevantne veze s državom.
Osoba koja se preseli u Austriju trebala bi provjeriti svoj porezni status kod slovenske Finansijske uprave, poznate kao FURS, posebno ako je prethodno bila porezni rezident Slovenije.
S druge strane, austrijski propisi zahtijevaju prijavu nove adrese u roku od tri dana od useljenja. Ova obaveza odnosi se na osobe koje se nastanjuju u Austriji, uključujući strane državljane.
Za neprijavljivanje ili nepravilnu prijavu prebivališta austrijski propisi predviđaju novčanu kaznu do 726 eura, dok u slučaju ponovljenog prekršaja ona može iznositi do 2.180 eura.
Važno je naglasiti da prijava adrese u Austriji nije isto što i dozvola boravka ili rada. Državljanin BiH koji je imao slovensku boravišnu dozvolu ne stiče automatski pravo trajnog boravka i zaposlenja u Austriji.
Važeća slovenska boravišna dozvola u pravilu omogućava kratkotrajno putovanje u druge schengenske države pod propisanim uslovima, ali ne predstavlja opću dozvolu za zaposlenje u Austriji. Za preseljenje radi rada najčešće je potrebno regulisati austrijski boravišni i radni status. Za pojedine kategorije stranaca, poput nosilaca dugotrajnog boravka EU ili određenih visokokvalifikovanih radnika, mogu važiti posebna pravila.
Preseljenje može uticati i na zdravstveno osiguranje, socijalna prava i evidenciju zaposlenja. Zbog toga je važno utvrditi datum prestanka osiguranja u Sloveniji i početka odgovarajućeg osiguranja u Austriji kako ne bi nastale nepravilnosti ili nepotrebne obaveze.
Građani koji su već preselili, a nisu odjavili slovensku adresu, mogu naknadno pokrenuti postupak ispravke evidencije. Pri tome je važno prijaviti stvarni datum preseljenja i nadležnim institucijama dostaviti tačne podatke, umjesto zadržavanja fiktivnog prebivališta radi očuvanja administrativnih pogodnosti.

