Sve više državljana Bosne i Hercegovine koji su godinama radili u Sloveniji razmišlja o povratku kući, ali jedno pitanje često stvara nedoumicu: šta se događa sa zdravstvenim osiguranjem i slovenskim stalnim boravkom ako osoba napusti posao i preseli se u BiH?
Redakciji portala GPMaljevac.COM javio se čitatelj koji navodi da je stalni rezident Slovenije i da se ove godine planira vratiti u BiH. Ne zna hoće li se i kada ponovo vratiti na rad u Sloveniju, pa ga zanima može li odjaviti slovensko zdravstveno osiguranje, a da pritom ne izgubi stečeni status stalnog boravka.
Provjerili smo slovenske propise i službene informacije Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije, Zavoda za zaposlovanje i Ministarstva unutarnjih poslova. Odgovor nije isti za svakoga, a posebno je važno razlikovati zdravstveno osiguranje, prijavljeno prebivalište i dozvolu za stalni boravak.
Stalni boravak nije isto što i „stalna radna viza“
Kod državljana BiH koji već imaju dozvolu za stalni boravak u Sloveniji izraz „stalna radna viza“ nije pravno najprecizniji.
Osoba koja u Sloveniji boravi na osnovu dozvole za stalno prebivanje ima slobodan pristup slovenskom tržištu rada. To znači da se može zaposliti, raditi ili samozaposliti bez postupka kakav je potreban radnicima koji tek dolaze iz trećih zemalja. Prestanak jednog radnog odnosa zato sam po sebi ne znači automatski i gubitak stalnog boravka.
To je posebno važno za ljude koji nakon više godina rada odluče napraviti pauzu ili se vratiti u BiH.
Šta se događa sa zdravstvenim osiguranjem kada prestane radni odnos?
Ako je osoba zdravstveno i socijalno osigurana preko zaposlenja, nakon prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan odjaviti radnika iz obaveznih socijalnih osiguranja.
Odjava se obavlja obrascem M-2, a rok je osam dana od prestanka uslova za osiguranje, odnosno od prestanka radnog odnosa. Obrazac obuhvata, između ostalog, zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje te osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Dakle, zaposlenik koji raskine radni odnos najčešće ne mora sam „gasiti“ zdravstveno osiguranje koje je imao preko poslodavca – odjavu po toj osnovi obavlja poslodavac.
Međutim, tu nastaje važna razlika.
Ako osoba nakon prestanka zaposlenja i dalje ima prijavljeno stalno prebivalište u Sloveniji, a nema drugu osnovu osiguranja, slovenski propisi predviđaju mogućnost obaveznog zdravstvenog osiguranja po drugoj osnovi. ZZZS navodi da je osoba sa stalnim prebivalištem u Sloveniji koja nema drugu osnovu osiguranja sama obveznik prijave i plaćanja doprinosa, pod šifrom osiguranja 048.
Zato nije preporučljivo jednostavno prestati plaćati ili pretpostaviti da nakon otkaza više nema nikakvih obaveza prema ZZZS-u.
Ako se zaista selite u BiH, treba urediti i adresu
Druga stvar je prebivalište.
Slovenska pravila razlikuju privremeni odlazak u inozemstvo od trajnog preseljenja. Osoba koja ima stalno prebivalište u Sloveniji, a privremeno odlazi u inozemstvo na duže od 90 dana, može prijaviti privremeni naslov u inozemstvu.
Ako se osoba trajno preseljava u BiH, prijavljuje stalni naslov u inozemstvu. Prema službenim informacijama slovenske eUprave, prijava stalnog naslova u inozemstvu mora se urediti najkasnije u roku od 15 dana nakon preseljenja, a stranac s dozvolom za stalni boravak to može urediti na upravnoj jedinici.
Važno je, međutim, prije takve prijave provjeriti kakvu tačno oznaku osoba ima na dozvoli za stalni boravak, jer se posljedice mogu razlikovati.
Najvažnije pitanje: piše li na dozvoli „rezident za daljši čas“?
Ovo je dio koji mnogi vlasnici slovenskog stalnog boravka ne znaju.
Slovenski Zakon o tujcih razlikuje dozvolu za stalno prebivanje i status dugotrajnog rezidenta EU, odnosno „rezidenta za daljši čas“.
Osoba koja je stalni boravak stekla nakon ispunjenja uslova petogodišnjeg neprekidnog zakonitog boravka u pravilu stječe i status dugotrajnog rezidenta, a taj status se označava na dozvoli. To može biti vrlo važno za osobu koja se vraća u BiH.
Prema važećem slovenskom Zakonu o tujcih, jedan od razloga za prestanak dozvole za stalno prebivanje jeste iseljenje iz Slovenije, ali zakon kod ovog razloga predviđa iznimku za osobu koja je u Sloveniji stekla status rezidenta za daljši čas.
Međutim, ni status dugotrajnog rezidenta ne znači da se iz Slovenije i Evropske unije može biti odsutan neograničeno dugo.
Godinu dana izvan Evropske unije može biti presudno
Zakon među razlozima za prestanak stalnog boravka navodi situaciju kada stranac ostane izvan područja država članica Evropske unije neprekidno godinu dana ili duže.
Predviđene su određene iznimke, primjerice kada je osoba upućena u inozemstvo radi rada, studiranja ili liječenja.
Za nekoga ko se iz Slovenije vrati živjeti u Bosnu i Hercegovinu ovo je posebno važno jer BiH nije članica Evropske unije.
Zakon također predviđa prestanak stalnog boravka ako osoba izvan Slovenije ostane neprekidno šest godina ili duže. Pri tome se navodi da povremeni kratkotrajni povratci u Sloveniju do 90 dana ne prekidaju to šestogodišnje razdoblje.
Zbog toga savjet koji se ponekad može čuti među radnicima – „samo jednom godišnje uđi u Sloveniju i stalni boravak ti ostaje“ – nije pravilo na koje bi se trebalo oslanjati bez provjere konkretnog statusa.
Povratak u BiH ne znači nužno da se morate odreći slovenskog osiguranja u svakom slučaju
Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju zaključen međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju. ZZZS navodi da određene kategorije osoba koje su osigurane u Sloveniji, a stalno žive u BiH, i dalje mogu koristiti zdravstvenu zaštitu prema pravilima međunarodnog sporazuma.
To se, međutim, ne primjenjuje automatski na svaku osobu koja se preseli u BiH. Presudno je po kojoj osnovi je osoba osigurana – primjerice zaposlenje, penzija, član porodice ili neka druga zakonska osnova.
Zato bi osoba koja završava radni odnos i vraća se u BiH trebala prije odlaska provjeriti svoj konkretni status kod ZZZS-a, naročito ako želi izbjeći situaciju u kojoj misli da je osiguranje ugašeno, a u Sloveniji joj i dalje nastaje obaveza plaćanja doprinosa.
Šta konkretno uraditi prije povratka u BiH?
U slučaju kakav je opisao čitatelj GPMaljevac.COM, najvažnije je prvo utvrditi šta tačno piše na kartici dozvole za boravak, posebno postoji li oznaka da je osoba „rezident za daljši čas“.
Nakon prestanka zaposlenja treba provjeriti je li poslodavac izvršio M-2 odjavu iz socijalnih osiguranja. Potom ZZZS-u treba prijaviti stvarne okolnosti – da osoba više nije zaposlena i da se seli odnosno vraća u BiH – kako bi Zavod utvrdio postoji li još neka osnova slovenskog zdravstvenog osiguranja.
Ako je odlazak samo privremen, slovenski propisi omogućavaju prijavu privremenog naslova u inozemstvu za boravak duži od 90 dana. Ako se osoba stvarno trajno preseljava u BiH, propisi predviđaju prijavu stalnog naslova u inozemstvu.
Povezani članci:
- Slovenija može ukinuti radnu dozvolu i udaljiti stranca iz države: Ovo su razlozi zbog kojih možete izgubiti boravak
- Radite u Sloveniji? Građani BiH, Srbije i Crne Gore trebaju znati ova pravila o vizama i dozvolama
Najvažnije je ne miješati tri različite stvari: prestanak zaposlenja, zdravstveno osiguranje i dozvolu za stalno prebivanje. Prestanak jednog od tih statusa ne znači automatski prestanak svih ostalih.
Za osobu koja već ima slovenski stalni boravak posebno je važno prije trajnog preseljenja provjeriti status dugotrajnog rezidenta i pravila o odsustvu iz Evropske unije, jer odlazak u BiH na duže vrijeme može imati posljedice koje se kasnije ne mogu riješiti samo novim zaposlenjem u Sloveniji.
