Problem rastresenih pješaka koji koriste pametne telefone prerastao je u globalnu epidemiju s alarmantnim statistikama. Rastući broj nesreća u gradovima diljem svijeta potaknuo je stručnjake, institucije i lokalne vlasti na uvođenje različitih mjera – od urbanističkih rješenja i tehnoloških inovacija do zakonskih ograničenja i javnih kampanja.

Suženo vidno polje i pogrešna percepcija rizika

Istraživanja pokazuju da se vidno polje korisnika pametnog telefona može smanjiti na svega 5% uobičajenog, čineći ih gotovo slijepima za potencijalne opasnosti poput vozila, biciklista, vlaka ili drugih pješaka. Američka akademija ortopedskih kirurga (AAOS) navodi da se broj ozljeda pješaka koji koriste telefone više nego udvostručio od 2004. godine.

Ankete otkrivaju da je čak 60% pješaka ometeno tijekom hodanja, dok njih 78% prepoznaje ometano hodanje kao ozbiljan problem – ali samo 29% priznaje da se to odnosi i na njih same. Ova pojava posebno je izražena među milenijalcima, koji iako češće koriste telefone u hodu, rijetko to doživljavaju kao opasno.

Kao glavne razloge navode:

• “Ne razmišljaju o tome” (48%)
• “Mogu hodati i raditi druge stvari istovremeno” (28%)
• “Zauzeti su i žele produktivno iskoristiti vrijeme” (22%)

Statistike upozoravaju, kampanje potiču svijest

U Mađarskoj godišnje strada oko 2500 pješaka, od kojih 150 smrtno, a policija je provela kampanju s videom u kojem djeca glume “zombije” kako bi podigla svijest. Noćne nesreće dodatno pojačava tamna odjeća i loše vrijeme koje odvlači pozornost od okoline.

Nazivi poput “smombie” (smartphone zombie) u Njemačkoj ili “dai tau juk” (pleme spuštenih glava) u Hong Kongu svjedoče o raširenosti problema. Američka kampanja “Digital Deadwalkers” koristi humor da bi privukla pažnju na ozbiljnu temu.

Tragedije i lokalni odgovori

Smrtne nesreće poput one na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru nisu izolirani slučajevi. Iz HŽ Infrastrukture ističu:
– Ljudi su u svom svijetu, ne gledaju lijevo ni desno, ne čuju zvukove oko sebe – i jedan trenutak nepažnje dovoljan je za tragediju.

Poseban problem predstavljaju kapuljače koje dodatno ograničavaju vidno polje.

Tehnološke i urbanističke inovacije

Od 2014. kineski Chongqing ima posebne staze za korisnike pametnih telefona, koje ih odvajaju od ostalih pješaka. Slične mjere uvedene su u Antwerpenu. U Augsburgu, Bodegravenu, Kölnu i Seulu semaforska svjetla ugrađena su u pločnik kako bi bila vidljivija pješacima koji gledaju prema dolje.

Zagreb također prati trend – na nekim raskrižjima semafori bacaju crveno svjetlo prema dolje kako bi stvorili odbljesak na ekranu telefona i upozorili pješake.

U Seulu su, nakon više od tisuću prometnih nesreća 2014. uzrokovanih telefonima, postavljeni znakovi upozorenja na opasnim raskrižjima.

Postoje i aplikacije koje koriste kameru telefona za stvaranje “prozirnog” ekrana, pružajući djelomičan pogled na okolinu. U željezničkom prometu razvijaju se sustavi koji bi mogli automatski usporiti ili zaustaviti vlakove pri detekciji opasnosti.

Kazne i zakonodavne mjere

Kazne za ometano hodanje sve su češće. Grad Honolulu na Havajima uveo ih je još 2017. za pješake koji gledaju u telefon dok prelaze cestu. Kina je 2019. propisala kazne za ometanje drugih sudionika u prometu, a jedna žena u Wenzhou je novčano kažnjena zbog korištenja mobitela u hodu.

U Bosni i Hercegovini, Zakon o osnovima bezbjednosti saobraćaja jasno propisuje:

Članak 108., stavak (2):
Za vrijeme kretanja kolnikom pješak ne smije koristiti mobilni telefon niti imati slušalice na oba uha.

Što učiniti dok sustavi ne reagiraju dovoljno brzo?

Iako se mnoge mjere tek uvode, ključno pitanje ostaje: kako spriječiti tragedije prije nego što se sustavi u potpunosti prilagode ovom novom ponašanju? Rješenja postoje, no potrebna je kombinacija osobne odgovornosti, zakonodavnih mjera, edukacije i tehnološke prilagodbe kako bi se smanjio broj nesreća i sačuvali životi.