Imunolozi upozoravaju kako je zbog epidemioloških mjera ljudski imunitet na uobičajene viruse oslabio pa je moguće da nas prehlada i gripa pogode jače nego inače.
Neke su europske zemlje krenule s popuštanjem svih epidemioloških mjera. Nošenje maski u njima je postalo preporuka, a ne pravilo ili obveza. No, s tim bi se, upozorava slovenski infektolog Andrej Trampuž, čovječanstvo moglo suočiti s drugim problemom.
Naime, koliko god su maske bile učinkovite protiv novog koronavirusa toliko se nismo zaražavali drugim virusima, poput gripe, pa nam je imunitet oslabio. “Stoga se moramo pripremiti za gripu jer nismo imali prirodni booster”, rekao je Trampuž za Slobodnu Dalmaciju.
“Da, vjerojatno će biti više gripe i drugih respiracijskih infekcija kasnije kad se vratimo u normalan život i prestanemo primjenjivati protuepidemijske mjere, naprosto jer ih je bilo manje pod mjerama. No, teško mi je procjenjivati koliko je to manje i koliko taj ‘imunosni dug’ iznosi”, poručio je Trobonjača za Slobodnu Dalmaciju.
Prehladu, koju donedavno nitko nije uzimao za ozbiljno, uzrokuje preko 200 različitih sojeva virusa, zbog čega naše tijelo ne stvara dugotrajan imunosni odgovor. Razina imuniteta na prehladu ovisi o razini preostalih antitijela nakon prethodne prehlade. Nevolja je u tome što ta razina počinje padati vrlo brzo.
U cijeloj priči važan je i psihološki faktor. “Dvije godine nismo bili prehlađeni pa smo zaboravili na simptome i onda kad nas zagrebe grlo razmišljamo: ‘Što je ovo sada?’ Posebno se to odnosi na roditelje dojenčadi”, zaključio je profesor Eccles.