Njemačka vladajuća koalicija, koju čine CDU, CSU i SPD, postigla je dogovor o opsežnom paketu reformi koje bi trebale potaknuti gospodarstvo i povećati učinkovitost tržišta rada. Među najznačajnijim promjenama nalaze se nova pravila vezana uz bolovanje zaposlenika, koja su već izazvala burne reakcije poslodavaca, sindikata i liječničke struke.
Prema planu koalicije, u budućnosti bi zaposlenici u Njemačkoj morali dostaviti liječničku potvrdu o nesposobnosti za rad već od prvog dana bolesti. Trenutačno njemački zakon propisuje da je potvrda obvezna tek od četvrtog dana bolovanja, iako poslodavci već sada imaju mogućnost zahtijevati potvrdu i ranije, što se u praksi rijetko koristi.
Osim toga, predviđeno je potpuno ukidanje mogućnosti izdavanja bolovanja telefonskim putem. Ta je praksa uvedena tijekom pandemije koronavirusa kako bi se smanjio rizik od širenja zaraze, a od kraja 2023. godine omogućavala je zaposlenicima da bez dolaska u ordinaciju dobiju bolovanje do pet kalendarskih dana, pod uvjetom da su već poznati liječničkoj ordinaciji i da nemaju teže simptome.
Nova pravila predviđaju i strože sankcije za liječnike koji izdaju netačne potvrde o bolovanju. Koalicija najavljuje pooštravanje primjene odredbi članka 278. Kaznenog zakona, prema kojem se izdavanje lažnih liječničkih potvrda može kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
Njemački kancelar Friedrich Merz obrazložio je reforme tvrdnjom da Njemačka bilježi previsok broj dana bolovanja u usporedbi s drugim državama. Istaknuo je kako je potrebno smanjiti mogućnosti zlouporabe sistema, ali je naglasio da će pojedine firme i dalje moći kroz kolektivne ili individualne ugovore predvidjeti određene iznimke.
Podaci zdravstvenih osiguravajućih fondova pokazuju da je prosječan broj dana bolovanja među osiguranicima AOK-a tijekom 2025. godine iznosio 23,3 dana, što je blagi pad u odnosu na 23,9 dana godinu ranije. Istodobno fondovi upozoravaju da velik dio statistike otpada na dugotrajna bolovanja te da je uvođenje elektroničkog sistema prijave bolovanja dovelo do preciznijeg evidentiranja slučajeva koji ranije nisu bili obuhvaćeni statistikama.
Reforme su podijelile javnost. Savez njemačkih udruga poslodavaca (BDA) pozdravio je stroža pravila, smatrajući da će doprinijeti smanjenju neopravdanih izostanaka s posla i povećati konkurentnost njemačkog gospodarstva.
S druge strane, sindikati upozoravaju da se radnike neopravdano stavlja pod sumnju. Iz IG Metalla poručuju da se radi o mjeri koja ide u korist poslodavaca i dodatno opterećuje zaposlenike, dok predsjednik sindikata Ver.di Frank Werneke smatra da će obveza odlaska liječniku već prvog dana bolesti dodatno preopteretiti ordinacije porodične medicine i stvoriti “kulturu nepovjerenja” prema radnicima.
Ministrica zdravstva Nina Warken podržala je ukidanje telefonskog bolovanja, naglasivši da je riječ o izvanrednoj mjeri koja je bila opravdana tijekom pandemije, ali da za njezin nastavak više ne postoje isti razlozi. Istaknula je kako će digitalne zdravstvene usluge, poput videokonzultacija s liječnicima, ostati dostupne građanima.
Ako predložene zakonske izmjene budu usvojene u Bundestagu, Njemačku očekuje jedna od najvećih promjena sustema bolovanja posljednjih godina, a nova pravila mogla bi stupiti na snagu nakon završetka zakonodavne procedure. Za više od 45 milijuna zaposlenih u Njemačkoj to bi značilo obvezu ranijeg odlaska liječniku i ukidanje mogućnosti dobivanja bolovanja isključivo telefonskim pozivom.
