Iako bi porezne promjene u Austriji od 1. januara 2027. godine trebale donijeti olakšanje zaposlenima, dio radnika mogao bi se suočiti s potpuno drugačijom situacijom. Prema izračunima finansijskog portala Finanz.at, pojedini zaposlenici s višim primanjima mogli bi na račun dobivati manje novca nego tokom 2026. godine, čak i uz smanjenje poreza na dohodak.
Razlog nije povećanje poreza, nego rast doprinosa za socijalno osiguranje, koji bi kod određenih plaća mogao biti veći od poreznog rasterećenja.
Posebno bi mogli biti pogođeni zaposlenici čija bruto plaća ostane nepromijenjena, odnosno oni koji tokom 2027. godine ne dobiju povišicu.
Granica na kojoj se pojavljuje mogućnost smanjenja godišnje neto zarade nalazi se na približno 7.090 eura mjesečne bruto plaće.
Radnici koji zarađuju taj iznos ili više, a tokom naredne godine ne dobiju povećanje plaće, trebali bi obratiti pažnju na promjene u obračunu doprinosa.
Naime, Austrija će 2027. godine povećati najvišu mjesečnu osnovicu na koju se obračunavaju doprinosi za socijalno osiguranje.
Tokom 2026. godine ta granica iznosi 6.930 eura bruto mjesečno, dok bi od 1. januara 2027. trebala porasti na 7.410 eura.
To znači da će zaposlenici s višim primanjima plaćati doprinose na veći dio svoje plaće nego dosad.
Istovremeno, porezne granice bit će prilagođene kako bi se ublažile posljedice inflacije. Međutim, kod određenih primanja smanjenje poreza neće biti dovoljno da nadoknadi povećane doprinose.
Kako to izgleda u praksi, pokazuje primjer zaposlenika koji mjesečno zarađuje 7.090 eura bruto.
Tokom 2026. godine takav zaposlenik mjesečno izdvaja približno 1.252 eura za socijalno osiguranje i 1.576 eura za porez na plaću.
Na račun mu tako ostaje oko 4.261 euro neto.
Od 2027. godine, ako njegova bruto plaća ostane ista, mjesečni doprinosi za socijalno osiguranje porast će na približno 1.281 euro.
Istovremeno će porez na plaću pasti na oko 1.547 eura.
Na prvi pogled razlika djeluje gotovo zanemarivo, ali kada se u obračun uključe godišnji prihodi i posebne isplate, Finanz.at procjenjuje da bi ovaj zaposlenik tokom 2027. godine mogao dobiti ukupno 53,51 euro manje neto nego godinu ranije.
Kod viših primanja razlika postaje izraženija.
Zaposlenik koji mjesečno zarađuje 7.500 eura bruto, a naredne godine ne dobije povišicu, prema istom obračunu mogao bi primati približno 17,30 eura manje neto mjesečno.
Na godišnjem nivou, uz obračun posebnih isplata, ukupna razlika iznosila bi 361,67 eura manje nego tokom 2026. godine.
Važno je naglasiti da navedeni mjesečni i godišnji iznosi nisu jednostavno međusobno pomnoženi, jer austrijski obračun plaće uključuje i posebna pravila oporezivanja trinaeste i četrnaeste plaće.
Ove promjene posebno su važne za zaposlenike koji imaju individualne ugovore o radu i kojima plaća ne raste automatski na osnovu kolektivnog ugovora.
Za njih bi nepromijenjena bruto plaća mogla značiti da će, uprkos najavljenom poreznom rasterećenju, na kraju godine imati nešto manje novca.
Međutim, to ne znači da će svi radnici u Austriji od 2027. godine primati manje neto plaće.
Presudan je odnos između visine bruto primanja, povećanja doprinosa i poreznog rasterećenja.
Ako zaposlenik dobije povišicu, ukupna računica može izgledati znatno drugačije.
Finanz.at navodi primjer radnika koji trenutno prima 7.090 eura bruto mjesečno. Ako mu plaća u 2027. godini poraste za dva posto, na približno 7.232 eura, njegov godišnji neto prihod mogao bi biti oko 1.004 eura veći nego tokom 2026. godine.
Zbog toga će konačan učinak novih pravila zavisiti od toga hoće li zaposlenici dobiti povećanje plaće i koliki će ono biti.
Promjena najviše pogađa dio radnika s višim primanjima, dok će kod drugih kategorija zaposlenika obračun biti drugačiji.
Za građane Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Austriji važno je znati da najavljeno porezno rasterećenje ne znači automatski i povećanje neto plaće za svakog zaposlenika.
Prije početka 2027. godine korisno je provjeriti vlastiti obračun plaće, posebno ako bruto primanja prelaze 7.000 eura mjesečno.
