Državljani Bosne i Hercegovine koji već godinama žive i rade u Sloveniji mogu pod određenim uvjetima dobiti dozvolu stalnog boravka. To im omogućava sigurniji boravišni status i slobodan pristup slovenskom tržištu rada, bez potrebe za stalnim produžavanjem privremene boravišne dozvole.
Međutim, pet godina zaposlenja ne znači da osoba automatski dobiva stalni boravak. Slovenski zakon propisuje nekoliko važnih uvjeta, među kojima su neprekidan zakonit boravak, odgovarajuća sredstva za život i, u pravilu, poznavanje slovenskog jezika na nivou A2.
Posebno je važno obratiti pažnju na vrijeme provedeno izvan Slovenije jer duži odlasci u Bosnu i Hercegovinu ili druge države mogu utjecati na računanje potrebnog razdoblja boravka.
Prema članu 52. slovenskog Zakona o strancima (ZTuj-2), državljanin treće države u pravilu može dobiti dozvolu stalnog boravka nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka u Sloveniji, ako ispunjava ostale propisane uvjete.
To znači da se ne gleda isključivo koliko je osoba radila, nego koliko je dugo zakonito boravila u državi.
Primjerice, radnik iz BiH koji je pet godina zaposlen u Sloveniji i tokom tog vremena uredno imao odgovarajuće dozvole boravka može ispunjavati osnovni vremenski uvjet za podnošenje zahtjeva.
S druge strane, osoba koja je određeno vrijeme radila u Sloveniji, ali nije imala kontinuitet zakonitog boravka, može se suočiti s drugačijim obračunom potrebnog razdoblja.
Zbog toga je važno provjeriti datume izdavanja i produžavanja svih prethodnih dozvola.
Ovo je posebno važno za državljane BiH koji redovno odlaze kući tokom godišnjih odmora, praznika ili zbog porodičnih obaveza.
Prema slovenskom Zakonu o strancima, kontinuitet petogodišnjeg zakonitog boravka u pravilu nije prekinut ako je pojedinačno odsustvo iz Slovenije kraće od šest uzastopnih mjeseci, a ukupna odsustva ne prelaze deset mjeseci tokom petogodišnjeg razdoblja.
To znači da redovni kraći odlasci u Bosnu i Hercegovinu sami po sebi ne predstavljaju prepreku za dobivanje stalnog boravka.
Međutim, potrebno je voditi računa o ukupnom vremenu provedenom izvan Slovenije.
Za određene kategorije stranaca postoje posebna pravila, uključujući slučajeve radnika koje slovenski poslodavac upućuje na rad u inozemstvo, kao i nosioce EU plave karte.
Radnicima koji često putuju preporučuje se da prije podnošenja zahtjeva provjere ispunjavaju li uvjet neprekidnog boravka.
Slovenski jezik A2 važan je uvjet za stalni boravak
Od 1. novembra 2024. godine za zahtjeve za stalni boravak prema redovnoj petogodišnjoj osnovi primjenjuje se uvjet poznavanja slovenskog jezika na nivou A2.
To znači da strani državljanin u pravilu mora dostaviti odgovarajuću potvrdu o uspješno položenom ispitu slovenskog jezika na osnovnom nivou.
Ispit obuhvata provjeru razumijevanja i korištenja slovenskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
Međutim, zakon predviđa izuzetke i situacije u kojima se smatra da je osoba već ispunila jezički uvjet.
Prema službenom objašnjenju slovenskog Ministarstva unutrašnjih poslova, osobe starije od 60 godina i osobe mlađe od 18 godina smatraju se osobama koje ispunjavaju uvjet poznavanja slovenskog jezika na osnovnom nivou.
Isto vrijedi za osobe koje su završile školovanje na bilo kojem nivou u Sloveniji, kao i za određene osobe uključene u priznate obrazovne programe koji se izvode na slovenskom jeziku.
Uvjet se može smatrati ispunjenim i kod osoba koje su završile osnovnu ili srednju školu na slovenskom jeziku u područjima susjednih država u kojima živi autohtona slovenska nacionalna zajednica.
Posebna pravila vrijede za nepismene osobe koje mogu usmeno komunicirati na slovenskom jeziku. One odgovarajućim ispitom mogu dokazati usmenu komunikaciju na osnovnom nivou.
Od obaveze ispunjavanja jezičkog uvjeta izuzete su i osobe kojima se stalni boravak može izdati prije isteka redovnog petogodišnjeg razdoblja, kao i osobe koje zbog određenih zdravstvenih oštećenja nisu sposobne položiti ispit u propisanom obliku, uz odgovarajuće dokazivanje.
Zbog toga nije tačno da svi strani državljani moraju polagati A2 ispit, ali za većinu zaposlenih državljana BiH koji podnose redovan zahtjev nakon pet godina taj je uvjet obavezan.
Slovenija stranim državljanima koji ispunjavaju propisane uvjete omogućava učešće u besplatnim programima učenja slovenskog jezika.
Jedan od njih je program Začetna integracija priseljencev, poznat kao ZIP, koji obuhvata učenje jezika i upoznavanje slovenskog društva.
Za određene kategorije stranaca omogućeno je i besplatno prvo polaganje ispita slovenskog jezika na osnovnom nivou.
Međutim, pravo na besplatan kurs ili ispit zavisi od ispunjavanja uvjeta za učešće u programu.
Zbog toga je preporučljivo pravovremeno provjeriti mogućnosti prijave kod nadležne upravne jedinice ili ovlaštenih organizatora programa.
Morate li imati stalni posao i određenu plaću?
Prilikom odlučivanja o zahtjevu za stalni boravak provjerava se ima li podnosilac odgovarajuća sredstva za život.
Slovenski zakon ne određuje jedan univerzalni iznos neto plaće koji svim radnicima automatski garantuje odobrenje stalnog boravka.
Potrebna sredstva za život procjenjuju se prema zakonskim kriterijima, pri čemu je važan osnovni iznos minimalnog dohotka u Sloveniji.
U postupku se mogu uzeti u obzir zakonom priznati izvori sredstava za život i odgovarajuća dokumentacija kojom se njihovo postojanje dokazuje.
Provjerava se i ispunjavanje uvjeta zdravstvenog osiguranja te nepostojanje zakonskih razloga za odbijanje zahtjeva.
Zbog toga se odluka ne donosi samo na osnovu činjenice da osoba ima ugovor o radu.
Jedna od najvećih prednosti stalnog boravka jeste slobodan pristup slovenskom tržištu rada.
Državljanin Bosne i Hercegovine koji dobije dozvolu stalnog boravka može se zapošljavati i mijenjati poslodavca bez posebne radne dozvole koja se traži za određene kategorije stranih radnika.
To je posebno važno za radnike koji žele promijeniti kompaniju, pronaći bolje uvjete rada ili započeti samostalnu djelatnost uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta.
Stalni boravak također znači da pravo boravka nije ograničeno rokom na isti način kao kod privremene dozvole.
Ipak, fizička boravišna kartica ima rok važenja i potrebno ju je pravovremeno zamijeniti.
Važno je naglasiti da stalni boravak nije isto što i slovensko državljanstvo.
Državljanin BiH sa slovenskim stalnim boravkom ne postaje automatski državljanin Slovenije niti dobiva sva prava koja proizlaze iz državljanstva Evropske unije.
Slovenska dozvola stalnog boravka sama po sebi ne daje neograničeno pravo zaposlenja u drugim državama Evropske unije.
Međutim, osobe koje nakon ispunjavanja petogodišnjeg uvjeta dobiju i status rezidenta za duži period Evropske unije mogu, pod određenim uvjetima, koristiti posebna pravila za preseljenje u drugu državu članicu.
Takav status može olakšati određene postupke, ali ne znači da osoba može automatski početi raditi u Njemačkoj ili Austriji bez ispunjavanja njihovih nacionalnih uvjeta.
Može li se stalni boravak dobiti i prije pet godina?
Slovenski zakon poznaje određene izuzetke od redovnog petogodišnjeg uvjeta.
Primjerice, članovi porodice stranca koji ima stalni boravak u Sloveniji ili status izbjeglice mogu, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, dobiti stalni boravak nakon dvije godine neprekidnog zakonitog boravka.
Posebne mogućnosti postoje i za osobe slovenskog porijekla te za strance čiji je boravak od posebnog interesa za Republiku Sloveniju.
Ove izuzetke nije moguće automatski primijeniti na svakog državljanina BiH koji radi u Sloveniji.
Za većinu radnika koji su došli na osnovu zaposlenja relevantan je redovni petogodišnji uvjet.
Za osobe koje su u Sloveniju prvobitno došle radi studiranja vrijede posebna pravila.
Prema članu 52. Zakona o strancima, vrijeme zakonitog boravka na osnovu studiranja ili stručnog osposobljavanja za potrebe stjecanja stalnog boravka u pravilu se računa polovično.
To znači da osoba koja je određeno vrijeme studirala, a zatim se zaposlila, ne mora imati isti obračun boravka kao radnik koji je cijelo vrijeme boravio na osnovu zaposlenja.
Zakon također ograničava izdavanje stalnog boravka osobama koje u trenutku odlučivanja borave na osnovu određenih dozvola, uključujući dozvole za studiranje, sezonski rad ili upućene radnike, uz propisane izuzetke.
Iako stalni boravak pruža veću sigurnost od privremene dozvole, taj status nije bezuvjetan.
Prema članu 57. slovenskog Zakona o strancima, stalni boravak može prestati u zakonom određenim situacijama.
Za osobe koje imaju status rezidenta za duži period posebno je važno pravilo prema kojem neprekidan boravak izvan područja država članica Evropske unije u trajanju od jedne godine ili duže može dovesti do prestanka dozvole, uz zakonom predviđene izuzetke.
Do prestanka može doći i ako osoba neprekidno boravi izvan Slovenije šest godina ili duže. Povremeni kratki povratci u Sloveniju, u trajanju do 90 dana, ne prekidaju automatski računanje tog razdoblja.
Posebna pravila vrijede za određene kategorije osoba, uključujući nosioce EU plave karte i članove njihovih porodica.
Zbog toga osoba koja nakon dobivanja stalnog boravka planira dugotrajan povratak u Bosnu i Hercegovinu treba prethodno provjeriti posljedice za svoj status.
Gdje se podnosi zahtjev i šta treba pripremiti?
Zahtjev za stalni boravak podnosi se nadležnoj slovenskoj upravnoj jedinici, odnosno upravnoj enoti.
Podnosilac mora dokazati da ispunjava uvjete propisane Zakonom o strancima.
U postupku su važni važeći identifikacijski dokument, podaci o prethodnom zakonitom boravku, dokazi o odgovarajućim sredstvima za život, zdravstvenom osiguranju i poznavanju slovenskog jezika kada je taj uvjet obavezan.
Nadležno tijelo može zatražiti i dodatnu dokumentaciju, zavisno od okolnosti pojedinačnog zahtjeva.
Posebno je važno da radnici koji još imaju privremenu dozvolu boravka prate njezin rok važenja.
Samo podnošenje zahtjeva za stalni boravak ne treba smatrati automatskim produženjem postojeće privremene dozvole. Ako dozvola uskoro ističe, potrebno je pravovremeno provjeriti i postupak njezina produženja.
Za državljane Bosne i Hercegovine koji planiraju dugoročno ostati u Sloveniji, stalni boravak predstavlja važan korak prema stabilnijem životu i većoj slobodi pri zapošljavanju.
Najvažnije je da prije predaje zahtjeva provjere petogodišnji kontinuitet zakonitog boravka, trajanje odsustava iz Slovenije i ispunjavanje jezičkog uvjeta, jer upravo ti detalji mogu biti presudni za odluku nadležne upravne jedinice.

