Kupovina polovnog laptopa u Njemačkoj može izgledati kao obična privatna kupovina, ali njegov unos u Bosnu i Hercegovinu zavisi od jedne veoma važne stvari: je li uređaj već bio vaša lična stvar koju ste ponijeli na put ili ste ga tek kupili u inostranstvu.
Laptop koji putnik redovno koristi i koji je već bio u njegovom vlasništvu može predstavljati dio lične prtljage. Drugačija je situacija kada državljanin BiH kupi računar u Njemačkoj i prvi put ga unosi u Bosnu i Hercegovinu.
Činjenica da je laptop polovan ne znači automatski da je oslobođen carinskih pravila.
Roba nekomercijalnog karaktera koju putnik unosi u ličnom prtljagu može biti oslobođena uvoznih dažbina do ukupne vrijednosti od 600 KM po putniku i danu.
Ako pojedinačni predmet vrijedi više od 600 KM, njegova vrijednost ne može se dijeliti između više putnika niti se može prvih 600 KM jednostavno osloboditi, a dažbine platiti samo na ostatak.
To je posebno važno kod polovnih laptopa čija vrijednost često prelazi navedeni limit.
Carinski službenik može zatražiti račun, kupoprodajni ugovor, potvrdu o plaćanju, oglas na kojem je uređaj kupljen ili drugi dokaz iz kojeg se može utvrditi stvarna vrijednost laptopa.
Ako putnik nema račun, to ne znači da carina mora prihvatiti vrijednost koju on usmeno navede. Carinski organ može sam utvrđivati vrijednost na osnovu dostupnih podataka o istoj ili sličnoj robi.
Za nekomercijalnu robu koju putnik nosi sa sobom, a koja nije obuhvaćena oslobađanjem, može se provesti skraćeni postupak carinjenja ako su ispunjeni propisani uslovi.
U određenim slučajevima može se primijeniti jedinstvena carinska stopa od 10 posto, nakon čega se obračunava i PDV od 17 posto.
Ako bi carinska vrijednost laptopa, primjerice, bila 800 KM i ako bi se primijenila stopa carine od 10 posto, carina bi iznosila 80 KM. Osnovica za obračun PDV-a tada bi bila najmanje 880 KM, pa bi PDV od 17 posto iznosio 149,60 KM. Ukupna davanja u takvom pojednostavljenom primjeru bila bi 229,60 KM.
Stvarni obračun može zavisiti od tarifnog razvrstavanja proizvoda, njegovog porijekla i postupka koji carinski organ primijeni.
Važna je i česta zabluda da je sve što je kupljeno u Njemačkoj automatski roba porijeklom iz Evropske unije. Mjesto kupovine i porijeklo proizvoda nisu isto.
Laptop proizveden u Kini, Vijetnamu ili nekoj drugoj državi ne postaje proizvod porijeklom iz Evropske unije samo zato što ga je putnik kupio u Njemačkoj.
Putnik koji je laptop tek kupio u inostranstvu ne bi ga trebao pokušavati predstaviti kao stari lični uređaj samo zato što je uklonio ambalažu ili ga nekoliko puta koristio.
Za neprijavljivanje robe koju je bilo potrebno prijaviti fizičkom licu u Bosni i Hercegovini može biti izrečena novčana kazna od 200 do 3.000 KM.
