Odlazak radne snage iz BiH je nakon pandemije dobio novi zamah, iako domaći poslodavci nude poslove na svakom koraku gdje se traže trgovci, radnici u pekarama, konobari, kuhari, vozači, građevinski radnici I druge profesije. Situacija je manjeviše identična u svim bh. gradovima.
Tako je samo Republika Slovenija u 2022. godini, zaključno sa 30. novembrom izdala 17.154 radnih dozvola za državljane BiH. Od tog broja 10.972 radne dozvole izdate su za novo zapošljavanje, a 6.182 dozvole su produžene. Ovo zapošljavanje se odvijalo na osnovu međunarodnog Sporazuma o zapošljavanju između BiH i Slovenije, a sve preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prema njihovim podacima, od 2013. do 2021. godine dozvolu za rad u Sloveniji dobila su ukupno 78.042 radnika, a 2021. godina je po broju izdatih dozvola dostigao rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji.
Osim pri zapošljavanju u Sloveniji, Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje radnicima iz BiH i pri zapošljavanju u Njemačkoj. Za ovu zemlju Agencija ima dozvolu za posredovanje samo osoba sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika sa minimum B1 nivoom, prema referentnom okviru za jezike.
U 2022. godini Agencija za rad i zaposljavanje BiH je posredovala u zapošljavanju 533 osobe u SR Njemačkoj, na osnovu Dogovora o posredovanju uzapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom.
BH. poslodavci nezadovoljni odlaskom radnika
Podaci Agencije o zapošljavanu u inostranstvu izazvale su revolt kod poslodavaca iz oba entiteta, jer smatraju da bi se Agencija trebala posvetiti domaćem tržištu rada i voditi programe koji će zapošljavati radnike na domaćem tržištu rada. Samo u Republici Srpskoj skoro pola poslodavaca planira zapošljavati nove radnike, dok ih preko 60% planira da poveća plate svojim radnicima, a u nedavnom istraživanju iskazali su potrebu za 2.792 nova radnika. Pitaju se stoga, kako da nađu radnike, kada iste Agecija zapošljava u inostranstvu.
Komentar smo zatražili i od same Agencije, navodi se.
Kako nam je rekao stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić, predstavnici udruženja poslodavaca itekako dobro znaju da Agencija za rad i zapošljavanje BiH nema nadležnosti na domaćem tržištu rada u smislu provođenja aktivnih politika zapošljavanja, odnosno aktivnih mjera i programa zapošljavanja: “Predstavnici udruženja poslodavaca to znaju jer su od formiranja Agencije za rad i zapošljavanje BiH članovi Savjetodavnog odbora Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zajedno sa predstavnicima entitetskih ministarstava rada, sindikata, Vlade Brčko distrikta, Ministarstva civilnih poslova BiH, te svake godine daju mišljenje na naš program rada, izvještaj o radu, prjedlog kvota za zapošljavanje stranaca, te druge dokumente kako je to definirano Zakonom o Agenciji za rad i zapošljavanje BiH. Takođe, predstavnici udruženja poslodavaca itekako dobro znaju da je prema ustavnim nadležnostima domaće tržište rada, provođenje aktivnih politika zapošljavanja, te aktivnih mjera i programa zapošljavanja u nadležnosti entitetskih zavoda za zapošljavanje, kantonalnih službi zapošljavanja u Federaciji BiH, Vlade Brčko distrikta BiH, a sami su na različite načine uključeni u donošenje politika usmjerenih ka domaćem tržištu rada na navedenim nivoima”.
Što se tiče posredovanja u inostranstvu, kaže Pupić, zakonska obaveza Agencije za rad i zapošljavanje BiH jeste koordinacija sa entitetskim zavodima za zapošljavanje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu. Cjelokupno posredovanje i koordinacija koju radime, rade na osnovu zaključenih međudržavnih sporazuma o zapošljavanju ili, kao što je slučaj sa Njemačkom gdje je dogovorom o zapošljavanju između Agencije za rad i zapošljavanje BiH Savezne agencije za rad SR Njemačke na koji su priostanak dali Vijeće ministara BiH i Savezna vlada SR Njemačke. Upravo ovi međunarodno-pravni dokumenti, tvrdi Pupić, jamče sigurnost našim radnicima u inostranstvu.
Radnici ne odlaze zbog Agencije nego zbog boljeg života
“Prema tvrdnjama udruženja poslodavaca proizilazi da ukoliko Agencija za rad i zapošljavanje BiH prestane raditi posredovanje na osnovu međunarodnih sporazuma, radnici iz BiH neće odlaziti na rad u inostranstvo već će ostati raditi u BiH. Naravno, da ovo nije tačno. Radnici će i dalje odlaziti na rad u inostranstvo jer su uslovi rada i naknade za rad osnovni motivi koji pokreću radnike, ali neće biti zaštićeni, biće izloženi lažnim oglasima i prevarama u zapošljavanju. U prilog tome dovoljno govori i slijedeća činjenica- Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje i radi koordinaciju u zapošljavanju naših građana u Sloveniji od 2013. godine. Posljednje tri godine broj izdatih radnih dozvola čini se velik i iznosi u prosjeku oko 18.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, podaci Zavoda za zapošljavanje R.Sloveniji za 2008. godinu, dakle godinu prije svjetske ekonomske krize i recesije broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji za naše državljane je iznosio 43.604. To je jasan pokazatelj da su mnogi radnici iz BiH okrenuti Sloveniji i da to nije ništa novo. Ono što je novo jeste da se kretanje radne snage u zemlje Evropske unije stalno liberalizira i shodno tome radnici su danas u boljoj poziciji da svoj rad, znanje i vještine prodaju na onim tržištima gdje su cjene rada više, a uslovi rada bolji”, zaključuje Pupić.
